BDP Bosne i Hercegovine 65 posto ispod prosjeka Europske unije, gore samo u Albaniji

Ništa bolje nije ni po pitanju stvarne individualne potrošnje naših građana koja je također daleko od europske. Precizno rečeno, 58 posto je ispod prosjeka Europske unije. Zaostajemo i za regijom. Gore je, kaže Eurostat, samo u Albaniji. Ipak, nismo u svemu na začelju. Kada je riječ o korupciji, držimo uvjerljivo prvo mjesto, javlja BHRT.

Kada je u pitanju BDP po glavi stanovnika bez konkurencije je Luksemburg, koji ima dva i pol puta jači bilans od prosjeka Europske unije. Iznad prosjeka je i Irska, a slijede je Danska, Nizozemska, Austrija, Švedska i Belgija. Za prosjekom Unije kaskaju i zemlje regije, ali osim Albanije, znatno manje od nas.

„Najbolja u regiji je Slovenija čiji BDP je svega 10 posto ispod prosjeka Europske Unije. BDP Hrvatske je 30, Crne Gore 50, Srbije 56 i Sjeverne Makedonije 58 odsto ispod europskog prosjeka“.

Građani se većinom slažu sa europskom statistikom. Smatraju da su brojke možda još poraznije po nas, ali i da ima i onih čiji je standard znatno iznad europskog prosjeka.

U Udruženju za zaštitu potrošača „Don“ smatraju kako se kod nas živi i lošije nego što kažu podaci Eurostata, jer je prosječna plaća manja nego što je iskazuje naša statistika, a pri tom mnoge stvari, pa čak i brojne životne namirnice, u BiH su skuplje nego u Europi, prenosi Večernji list.

„Ako promatramo samo našu potrošačku košaru koja je već prešla iznos od 2.500 maraka, a naša prosječna plaća je negdje, kažu, oko tisuću maraka, kakav je to pokazatelj?! Što mi s tom tisućom možemo platiti iz potrošačke košare koja ima taj iznos? Mislim da je to pokazatelj kakvo je stvarno i realno stanje u našoj zemlji“, kaže Murisa Marić, direktorica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Prijedor.

Bez stranih investicija malo koja zemlja može ići naprijed. A u državu poput naše, s najvećim indeksom percepcije korupcije u Europi, osim ratom zahvaćenih Rusije i Ukrajine, teško da će doći ozbiljan investitor. Ovakav ambijent privlači većinom sumnjive biznismene. U Transparensi international nemaju dileme tko je najodgovorniji za ovakvo stanje.

„Glavni krivac za ovakvo stanje je pravosuđe koje bi trebalo biti ona posljednja brana. Odnosno pravosuđe bi trebalo da se uhvati u koštac sa ovom pojavom", kaže Damjan Ožegović iz "Transparency international" BiH.

Unatoč lošim ekonomskim pokazateljima, bh. ekonomija godinama opstaje zahvaljujući doznakama iz inozemstva. O jačanju realnog sektora, koji jedino stvara novu vrijednost i diže ekonomiju, nitko i ne razmišlja.

“Razvoj ekonomije i gospodarstva bilo koje zemlje traži strategiju, strategiju koja je bazirana na sirovinama, resursima, na prednostima u odnosu na susjede, na druge zemlje. O tome se kod nas više ne vode računa. Bez fokusa na ekonomski rast, razvoj, nema budućnosti BiH, a da bude iole bolja“, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

A u međuvremenu, cijene svega nastavljaju se svakodnevno povećavati, uz prešutnu suglasnost bh. vlasti koje su se opredijelile za taktiku veće cijene veći prihodi za državu. Drugi plan političara za rast domaće ekonomije, koji se također uspješno provodi, jeste da se brojnoj dijaspori po Europi i svijetu pridruži priličan broj naših građana i da svi oni zajedno šalju novac onima koji su ostali živjeti u Bosni i Hercegovini.