Evo kakav je plan upravljanja otpadom na području ŽZH-a

Riječ je o razmjerno opširnom i široko razrađenom operativnom dokumentu na 116 stranica, koji sadrži temeljne podatke o ŽZH-u, pregled trenutačnog stanja i najvažnijih problema u području upravljanja otpadom, prijedlog akcija za njihovo rješavanje na opću korist i dobrobit svih građana te usklađenost s domaćom i legislativom Europske unije iz tog područja.

Usmjeren je na razdoblje od deset godina, s mogućnošću da se tijekom realizacije mogu vršiti prilagođavanja u skladu s izmijenjenim uvjetima i uz uvažavanje vremenskih i gospodarskih ograničenja.

Plan se sastoji od 13 poglavlja, a izdvajaju se i ističu glavni, temeljni na kojima se zasniva cijeli koncept: opće značajke ŽZH-a, institucionalni i pravni okvir za upravljanje otpadom, prikaz postojeće infrastrukture za prikupljanje, odvoz i upravljanje otpadom, financiranje sustava za upravljanje otpadom, informiranje javnosti i javna svijest, specifikacija problema te plan organizacije upravljanja otpadom za razdoblje od 2021. do 2031. godine.

Opće značajke predstavljene su prikazom zemljopisnih karakteristika županije, njezina stanovništva i gospodarstva u gradovima Širokom Brijegu i Ljubuškom te općinama Posušje i Grude, i proizvođačima otpada iz gospodarske djelatnosti i javnog sektora u tim jedinicama lokalne samouprave.

Postojeća infrastruktura za prikupljanje i odvoz otpada detaljno je razrađena, u Posušju i Širokome Brijegu prikupljanje i odvoz otpada vrše javna komunalna poduzeća, u Ljubuškom i Grudama privatna kompanija.

Navode se količine proizvedenog i prikupljenog komunalnog otpada, njegov sastav, proizvedene i prikupljene posebne kategorije otpada – otpad iz zdravstvenih ustanova, građevinski otpad, građevinski otpad koji sadrži azbest, otpadna vozila, otpadne gume, masti i ulja, otpad iz poljoprivrede i šumarstva, otpad životinjskoga podrijetla, elektronički i električni otpad, glomazni otpad, otpad tekstila i obuće, mulj iz septičkih jama i uređaja za pročišćavanje, opasni otpad koji sadrži PCB i PCT, staklo, željezo i metal, divlji otpadi…

U konačnici, za javnost je najzanimljivije i najvažnije znati kakav je plan organizacije upravljanja otpadom za razdoblje od 2021. do 2031. godine. U hijerarhiji upravljanja šest je čimbenika, od kojih su najpoželjniji i najvažniji prevencija, odnosno sprječavanje otpada te njegovo smanjivanje, ponovna upotreba i reciklaža, a odlaganje i spaljivanje su najmanje poželjni.

U desetogodišnjoj projekciji otpada u ZHŽ-u za razdoblje od 2021. do 2031. godine predviđa se da će se količina generiranog otpada povećati za 22 posto. Predviđene su mjere tretmana otpada koje trebaju dovesti do uspostave sustava i povećanja razine selekcije i reciklaže te ponovne upotrebe otpada.

To su odvojeno prikupljanje otpada, selekcija otpada na izvoru, zeleni otoci, reciklažna dvorišta i pretovarne postaje. Kako bi se mjere provele, procijenjeno je da je na razini ŽZH-a nužno osigurati sljedeće: 20.000 koševa za komunalni otpad, 20.000 koševa za papir, 20.000 kompostera, 2000 kontejnera za komunalni otpad, 2000 kontejnera za ambalažni otpad, 200 iglua za staklo, 5 x 3 osovinskih smećara, 5 x 2 osovinskih smećara, 5 dupleks smećara za ambalažni otpad, 4 navlakača s prikolicama i 16 rolo kontejnera 36 m3 za transport otpada.

Dosadašnja praksa odlaganja otpada iz ŽZH-a bilo je odlaganje na područno odlagalište u Mostaru, a opredjeljenje je da se s time nastavi i ubuduće.

Zaključak je da izgradnja područnog odlagališta na području županije nije gospodarski opravdana, a kad je riječ o odlaganju otpada na područno odlagalište Livno, koje još nije u funkciji, ta mogućnost postoji, iako su troškovi prijevoza do tog odlagališta značajno veliki, stoji u dokumentu “Plan upravljanja otpadom Županije Zapadnohercegovačke 2021. – 2031.”