BiH u prvom tromjesečju ove godine najviše izvozila u Hrvatsku, vrijednost premašila 700 milijuna KM
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Bosna i Hercegovina
- Ispis
- Pošalji e-mail
BiH je u prvom tromjesečju 2023. godine najviše izvozila u: Hrvatsku (701,50 milijuna KM), Njemačku (701,17 milijuna KM), Srbiju (572,26 milijuna KM), Austriju (444,72 milijuna KM) te u Italiju (380,78 milijuna KM).
Podaci o vanjskoj trgovini usvojeni jučer na sjednici Vijeća ministara BiH dokazuju koliko je Republika Hrvatska značajno tržište za domaće gospodarstvo, piše Večernji list BiH.
Radi se o zemlji u koju su bh. tvrtke najviše izvozile u prvom tromjesečju ove godine, više od 700 milijuna maraka vrijednosti roba, a što je još jedan pokazatelj snažnih gospodarskih veza. Vijeće ministara BiH usvojilo je analizu vanjskotrgovinske razmjene BiH za razdoblje siječanj – ožujak 2023. godine, a u kojoj se navodi kako je ukupna robna razmjena BiH u ovom razdoblju iznosila 10,94 milijarde KM. Vrijednost izvezene robe bila je 4,40 milijardi KM, a uvezene robe 6,54 milijarde KM. Glavne karakteristike vanjskotrgovinske razmjene za prvo tromjesečje 2023. godine u odnosu na isto razdoblje 2022. godine bile su rast ukupne vanjskotrgovinske razmjene (3,27%), rast uvoza (3,82%), rast izvoza (2,46%) te rast vanjskotrgovinskog deficita (6,74%). U istom razdoblju pokrivenost uvoza izvozom smanjena je za 0,89% i iznosi 67,25%. Glavni vanjskotrgovinski partner BiH i dalje je EU. BiH je u prvom tromjesečju 2023. godine najviše izvozila u: Hrvatsku (701,50 milijuna KM), Njemačku (701,17 milijuna KM), Srbiju (572,26 milijuna KM), Austriju (444,72 milijuna KM) te u Italiju (380,78 milijuna KM).
Od ostalih tema, Vijeće ministara BiH primilo je k znanju informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) o perspektivama za BiH 2023. – 2026. Prema projekcijama DEP-a, u razdoblju 2023. – 2026. u BiH se može očekivati ekonomski rast s prosječnom stopom od oko 3% na godišnjoj razini. U 2023. očekuje se rast broja zaposlenih, ali po nešto sporijoj stopi u odnosu na prethodnu godinu (1,6%). Rast prosječne neto plaće mogao bi iznositi oko 11% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uzimajući u obzir kretanje cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu i projekcije inflacije u EU te stabilne cijene komunalija u BiH, DEP procjenjuje da bi inflacija u BiH u 2024. godini mogla iznositi 3,1%, odnosno 2,2% u 2025. godini i 1,9% u 2026. godini.
U kontekstu ekonomskih tema, jučer je usvojeno izvješće o pregovorima za zaključivanje sporazuma o ekonomskoj suradnji između BiH i R. Koreje. Zaključivanjem sporazuma kreira se pravni okvir za institucionalnu suradnju dviju država radi širenja i diverzifikacije obostrano korisne ekonomske suradnje u oblastima od zajedničkog interesa. Kada je riječ o društveno značajnim temama, Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, donijelo je odluku o formiranju Vijeća za osobe s invaliditetom BiH, uz korekciju na sjednici. Također, Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog odluke o imenovanju Povjerenstva za izbjeglice i raseljene osobe BiH, koju će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice dostaviti Predsjedništvu BiH, nadležnom za njezino donošenje. Vijeće ministara BiH upoznato je s rang-ljestvicom uspješnih kandidata za izbor ravnatelja Agencije za policijsku potporu BiH i za ravnatelja imenovalo najbolje rangiranog kandidata Envera Hadžiahmetovića nakon završene procedure javnog natječaja. Istodobno je dužnosti ravnatelja razriješen Husein Nanić zbog isteka mandata. Na prijedlog Ministarstva sigurnosti, Vijeće ministara imenovalo je Alena Huskovića za vršitelja dužnosti zamjenika ravnatelja Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja BiH do okončanja natječajne procedure, a najdulje na mandatno razdoblje od tri mjeseca, s primjenom odluke od 1. srpnja 2023.