Hercegovina raj za digitalne nomade

Kroz projektno razdoblje okupilo se 20 turističkih operatera s područja Hercegovine čiji su kapaciteti ojačali kroz obuke i razvoj akcijskih planova, a kreirana je i digitalna platforma namijenjena nomadima.

Nomadi su tijekom mjesec dana upoznavali stil života u Hercegovini, a iskustva u radu s njima iznijeli su turistički djelatnici koji su usput predložili potencijalna unaprjeđenja.

– Hercegovina kao destinacija ima puno toga za ponuditi za turiste koji su specifičniji u odnosu na prosjek. Nedostaje, naravno, još infrastrukture u pogledu telekomunikacija i smještajnih kapaciteta, ali sigurna sam da ćemo u budućnosti poraditi na tome, kaže predsjednica Turističkog klastera Hercegovina, Marija Vukoja – Lastvić.

Web platforma…

EU4Business Recovery pruža podršku Bosni i Hercegovini u ublažavanju ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19. Vrijedan je 13,7 milijuna eura, a sprovode ga GIZ, ILO i UNDP od siječnja 2021.

Turistički i ekonomski potencijal koji leži u digitalnim nomadima kao ciljnoj skupini prepoznale su brojne zemlje svijeta, a u posljednjih nekoliko godina i zemlje zapadnog Balkana. Geografska pozicija, niski troškovi života, sigurnost, prirodne ljepote, kulturna baština, gastronomija i različiti sadržaji samo su neke od karakteristika Hercegovine zbog kojih nomadi dolaze u ovaj dio naše zemlje.

RECOOPER je kroz niz aktivnosti osim što je doprinio jačanju kapaciteta turističkih operatera, brendirao Hercegovinu kao destinaciju za digitalne nomade. Kroz prve aktivnosti, 20 mikro, malih i srednjih poduzeća koja pružaju usluge smještaja, ugostiteljstva, prijevoza, turističkih obilazaka, rekreativnih aktivnosti i drugih, imali su priliku pohađati radionice na kojima su se upoznali s potrebama digitalnih nomada, ali i učili o digitalnom marketingu, copywritingu, brandingu i prodaji. S ekspertima su radili i na akcijskom planu na osnovu kojega će moći prilagoditi usluge potrebama ciljne skupine.

U okviru projekta razvila se i web platforma, kao središnja točka na kojoj nomadi mogu pronaći informacije potrebne za boravak, a preko nje će turistički operateri moći predstaviti svoje usluge. Uz brendiranje uz slogan “Work’n’Sunshine”, projekt je generalno unaprijedio turističku ponudu i poslovno okruženje u Hercegovini.

Anna-Maria Kochanska je IT-stručnjakinja i konzultantica iz Poljske. Tijekom boravka u Hrvatskoj, kaže, zainteresirala se za BiH, te aplicirala za program digitalnih nomada u Mostaru. Impresionirala ju je gostoljubivost domaćina.

– Mostar je prelijep. To je mjesto koje mnogi ne bi znali pokazati na mapi, jer ne znaju gdje je. I tek kad dođu u Hrvatsku, čuju za ovo, kaže.

Han Talbot, iz Velike Britanije, je stručnjakinja za marketing i ranije je imala vezu sa Bosnom i Hercegovinom. Neki od najboljih prijatelja njene majke su iz BiH, pa se davno imala priliku upoznati s našom kulturom.

– Boravila sam u Hrvatskoj i ona se pojavila ideja odlaska u BiH. Pomislila sam, zašto ne? Zvuči kao sjajna avantura, dodaje.

Što se tiče dojmova, Talbot je kazala da bi preporučila ljudima da dođu u Mostar.

– Reakcije na društvenim mrežama su bile super. Kažu da je ovdje nevjerojatno i svi žele provesti vrijeme tu. Mislim da definitivno ima potencijala, istakla je Talbot.

U realizaciji programa sudjelovali su Restoran Radobolja, Park Goranci, Mostar Rock School, Urban Grill, Adria Tours, Villa Bojčić, Happy Apartment, Restoran Pablos, Motel Rivero, Restoran Tabak, UPUK, Vermelho, Fortica, Sunkissed Tours, Vino Brkić, Grand River, Herzegovina Bike, Hotel Verso, Visit Blidinje, Zlatni dol, Mostar Property Management, Gostionica Zavala, Udruga Tajna prirode, Teco, Fabrika Coffee, Smokva, Stanica planinarskih vodiča, Jazzy Bell, Blok bar i Restoran Megi.

Informacije o svim segmentima života u Bosni i Hercegovini, koje su iskusili digitalni nomadi, moguće je pronaći i na web platformi www.digitalnomadsherzegovina.com.

Jan de Jong, nizozemski poduzetnik koji je bio inicijator uvođenja viza za digitalne nomade u Hrvatskoj, koja je službeno postala jedna od prvih deset zemalja na svijetu koje nomadima omogućuju stjecanje jednogodišnje boravišne dozvole. Inicijativu za usvajanje pokrenuo je tijekom pandemije.

– U Hrvatskoj je tada boravilo 250 do 300 digitalnih nomada koji su željeli ostati tu. Tu ne računamo one za koje ne treba viza za boravak u Hrvatskoj. Ako pogledate na stranici nomada, vidjet ćete da je tad broj porastao na šest do sedam tisuća nomada koji su mjesečno boravili u Hrvatskoj, što je predstavljalo 150 milijuna eura prihoda za državu. Pored finacsijskih prednosti, prihvatanje digitalnih nomada u Hrvatskoj značilo je prekretnicu i povratak mladih u zemlju, naveo je.

Nužan zakon!

Mia Miočević iz Code huba Mostar dosad je imala prigodu upoznati mnogo digitalnih nomada iz svih dijelova svijeta. Većina ih je izrazila želju da vrati u BiH. Uspostavljanje zakonskog okvira u našoj zemlji značilo bi njihov siguran povratak, smatra.

Isto razmišlja i izvršna direktorica Vijeća stranih investitora BiH, Sanja Miočić.

– Mi smo još uvijek u fazi kreiranja zakonodavnog okvira i pronalaženja najboljeg rješenja i najboljih preporuka, koristeći iskustva kolega iz regiona. Tražimo rješenje koje će biti najbolje, navodi Miočić.

Pretpostavka je da će u bliskoj budućnosti na svijetu djelovati milijardu digitalnih nomada.

– Uspješno dajemo preporuke za izmjene zakona koje su jednostavne i lako usvojive. Vjerojatno će to zatijevati izmjenu nekoliko zakona. Postoji zajednički interes, cilj i volja donosioca odluka. Vidjet ćemo što vrijeme donosi, dodala je.

Kompanija Zendev iz Mostara danas zapošljava 90 mladih informatičara. Jedan od ciljeva je bolji ambijent rada u zemlji, te između ostaloga i privlačenje digitalnih nomada u zemlju.

– Svi znamo da imamo problem odlaska mladih i pametnih ljudi. Kroz inicijativu osjećamo da osim ekonomskog benefita, istovremeno imamo i benefit novih ideja i perspektiva koje ne bi mogli dobiti u slučajevima da nisu putovali. Koncept digitalnih nomada je koncept kao da si putovao, a ne moraš da putuješ. Već vidimo u Bosni i Hercegovini da ima puno više nomada. Naprimjer, Mostar je grad među top 100 gradova u svijetu za digitalne nomade. Prije dvije godine nismo bili u top 1000. Dešava se nešto, ali je potrebno da država kaže da smo otvoreni za ovo za budućnost, ističe direktor tvrtke Senad Šantić.

Nužnost usvajanja Zakona koji se odnosi na prijem i djelovanje digitalnih nomada u BiH, istaknuli su i u Tehnološkom parku Intera.

– Praktički, oni su turisti koji žele duže ostati u Bosni i Hercegovini. Svojom potrošnjom žele doprinijeti ekonomiji naše zemlje. Iskustvom, znanjem i svime što donose doprinose uveliko razmjeni mišljenja i znanja. Pomažu startupima, kao i samom turizmu da prosperira. U Hrvatskoj je bilo potrebno pet ili šest mjeseci da se izmjene tri zakona i dva podzakonska akta, te se na taj način dobila viza za digitalne nomade. Time su građani Europske unije mogli biti u Hrvatskoj i raditi. Bez da plaćaju poreze. To isto želimo u Bosni i Hercegovini, na svim razinama, ističe direktor Vedran Šimunović.

Prema statistikama u svakom trenutku u Hrvatskoj se nalazi između šest i deset tisuća digitalnih nomada.

– Oni svojom potrošnjom ostvaruju efekt od dodatnih stotinu do 150 milijuna eura na hrvatsko gospodarstvo. Sad zamislite što bismo dobili da imamo takav zakon. Desetine tisuća ljudi bi mogle doći i privremeno živjeti. U Bosnu i Hercegovinu mogu dolaziti i ljudi iz drugih zemalja koje ne mogu u Hrvatsku i Europsku uniju. Mi možemo biti njihova stanica za povremeni ulazak u zemlje Europske unije. Digitalni nomadi sami po sebi nose ekonomski prosperitet, ali i znanja i tehnologije koje su trend u svijetu. Veliki broj ih dolazi iz SAD-a. Zamislite da ogroman broj ljudi iz Amerike promovira Bosnu i Hercegovinu kao sigurnu i dobru destinaciju koliko bi to bilo dobro svima nama, dodao je Šimunović.

Organizatori su se potrudili kreirati kvalitetan program, koji je doslovno učinio da se digitalni nomadi zaljube u Hercegovinu, te je u najboljem svjetlu promoviraju svojim pratiteljima. Oni su se tijekom boravka u Hercegovini družili s lokalcima, upoznali mjesta za rad, stanovanje, kušali tradicionalna i moderna jela, te pratiteljima na društvenim mrežama putem objava, priča, videa i blogova približili Hercegovinu kao uspješnu turističku destinaciju. A da bi Hercegovina uistinu postala prepoznatljiva destinacija za digitalne nomade, potrebno ih je privući i upoznati ih sa svim benefitima koje ovo područje nudi.

S. Ž.