BiH za početak pregovora s EU mora omogućiti legitimno predstavljanje

Kriteriji

Jedan od uvjeta iz Mišljenja Europske komisije za početak pregovora sadržan je u točki 4., stavku D, a koji precizira kako je potrebno osigurati provedbu odluka Ustavnog suda BiH, što zapravo u praksi znači i odluke u predmetu “Ljubić” koja govori o osiguranju legitimnog političkog predstavljanja kroz domove naroda i Predsjedništvo BiH.

 Drugim riječima, ubrzanje europskog puta BiH i dolazak u poziciju da država konačno otvori pregovore s Unijom sa sobom nosi i nužnu izmjenu izbornog zakonodavstva kojom će se harmonizirati međunacionalni odnosi, a napose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji.

Osim političkih pitanja, reforme u sektoru pravosuđa iznimno su bitne, a upravo se na tomu aktivno radi u ovom trenutku u okviru Ministarstva pravosuđa BiH. Kako je nedavno potvrđeno za Večernji list iz ovoga resora, u Ministarstvu pravosuđa BiH intenzivno se radi na izradi strategije za reformu sektora pravosuđa i akcijskoga plana za njezinu provedbu.

Riječ je o dokumentu od velike važnosti za to Ministarstvo jer će strategija biti okvir za donošenje ključnih zakona, brže i učinkovitije postupanje pravosudnih institucija i općenito poboljšanje i unaprjeđenje vladavine prava u BiH.

 Vijeće ministara BiH na posljednjoj je sjednici zadužilo to Ministarstvo da se, uz ostalo, ponovno aktivira radna skupina zadužena za njezinu izradu, a čiji je rad u zastoju još od 2021. godine, piše Večernji list.

Iz Ministarstva pravosuđa BiH navode kako se o strategiji razgovaralo i na zajedničkom sastanku Davora Bunoze, ministra pravosuđa BiH, i veleposlanika zemalja Europske unije, a ranije je upravo o toj temi održana i konferencija koju su zajednički organizirali to Ministarstvo i nevladina udruga “Vaša prava” BiH.

Strategija bi trebala biti izrađena do lipnja ove godine, nakon čega će biti upućena Vijeću ministara BiH, Federalnom ministarstvu pravosuđa, Ministarstvu pravosuđa Republike Srpske i Pravosudnom povjerenstvu Distrikta Brčko BiH na usvajanje.

 Sve navedene aktivnosti dio su programske osnove nove državne vlasti, a na kojoj su posebice inzistirali hrvatski politički predstavnici, tražeći fokus upravo na europskim integracijama, ali i usko povezanim ekonomskim reformama.

Važnost integracija
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto tako je tijekom razgovora s visokim predstavnikom EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednikom Europske komisije Josephom Borrellom naglasila da je dodjela statusa kandidata našoj zemlji značajan iskorak koji daje novu dimenziju odnosima BiH i EU-a i motiv za maksimalnu angažiranost institucija nadležnih za pitanja europskih integracija.

Dodala je da je Vijeće ministara BiH već usvojilo nekoliko dokumenata značajnih za integracijske procese te utvrdilo nacrt proračuna za tekuću godinu koji će olakšati provedbu planiranih reformskih programa.

Tijekom razgovora koje je imala s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, Krišto je navela značaj rješavanja mnogih unutarnjih pitanja u BiH za nastavak procesa integracija, od kojih je najznačajnija izmjena izbornog zakonodavstva kako bi se konstitutivni narodi doveli u ravnopravan položaj i relaksirali politički odnosi te akteri fokusirali na europska pitanja.

Pružena ruka EU-a u obliku odobrenja statusa kandidata povijesna je prilika koju BiH jednostavno nema luksuz propustiti, dijelom zbog svega dobrog što nosi reformski proces, a dijelom i zbog izmijenjenih geopolitičkih okolnosti, uslijed čega je porasla svijest unutar EU-a o potrebi ubrzanja integrativnih procesa na jugoistoku Europe, a posebice na primjeru BiH kao zemlje o kojoj neizravno ovisi i društveno-politička situacija cijelog okružja.