Dramatičan podatak od 1478 više umrlih nego rođenih najbolji je pokazatelj demografske slike Bosne i Hercegovine, a navedeni podatak statističari su zabilježili u veljači prošle godine. Veljača, barem prema podacima, bila je najtužniji mjesec za veliki broj obitelji jer je u tih 28 dana umrlo 2760 osoba. Broj od 1074 umrlih više u odnosu na broj rođenih zabilježen je i u prvom mjesecu promatrane godine, siječnju. U istom mjesecu rođeno je i najmanje beba - 870. Najmanji prirodni prirast bio je u svibnju kada je, prema podacima, bilo 235 više umrlih nego što je djece stiglo na svijet. Prosinac, inače najveseliji mjesec u godini, usrećio je veliki broj roditelja jer je upravo u tom mjesecu registrirano i najviše rođene djece - 1578. Za sklapanje braka i dalje je najpopularnije ljeto, i to najvjerojatnije zbog godišnjih odmora i dolaska obitelji, prijatelja i kumova iz inozemstva. Tako se i u 2022. godini na sklapanje braka najveći broj mladih odlučio u kolovozu, a toga mjeseca u bračnu luku uplovilo je njih 1739.
Najviše rastava dogodilo se u studenome kada je 145 bračnih parova odlučilo istupiti iz te zajednice. Budući da je, kako smo već napisali, prosinac obiteljima u BiH donio najviše sreće, provjerili smo i gdje je u tom mjesecu rođeno najviše djece. Od 1578 novorođenčadi, najviše ih je rođeno u Sarajevskoj županiji - 410 dječaka i djevojčica. U Unsko-sanskoj županiji rođeno je 159 djece, u Posavskoj 17, Tuzlanskoj 276, Zeničko-dobojskoj 310, Bosansko-podrinjskoj 7, Srednjobosanskoj 193, Hercegovačko-neretvanskoj 125, Zapadnohercegovačkoj 62 te 19 u Hercegbosanskoj. U istom mjesecu preminulo je 1912 osoba, od kojih je 27 život izgubilo zbog nasilne smeti. Jednako kao s brojem rođenih, najviše umrlih bilo je u SŽ-u - 407. Prema podacima, u USŽ-u su umrle 192 osobe, PŽ-u 42, TŽ-u 390, ZDŽ-u 257, BPŽ-u 29, SBŽ-u 249, HNŽ-u 209, ZHŽ-u 69 te HBŽ-u 68. U prosincu je zaključeno i 909 brakova, najviše u Tuzlanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji, po 186. - Bez obzira na to koliko su ove projekcije sumorne, važno je imati na umu da demografija nije sudbina i da demografska zla kob nikad nije nužna. Tek kada shvatimo osnovne pokretače demografskih promjena, moći ćemo iznaći rješenja i takvo stanje promijeniti - mišljenja su demografi.
