Internetske prevare u BiH uzele maha

Internetske prevare postale su sve učestalije, a to je osobito uzelo maha nakon pandemije koronavirusa. Sve se češće događaju i prilikom online kupnje, piše Večernji list BiH.

Proteklih godina i u BiH je sve učestalija krađa identiteta građana, što je djelomično rezultat i sve većeg broja korisnika interneta. Samim time porastao je i rizik od raznih prevara.

“Fishing”, “nigerijska prijevara” ili “daleki rođak” najčešće su internetske prevare današnjice. Obavljaju se posredstvom e-maila i na društvenim mrežama, uglavnom tako što lukavi prevaranti obećanjima o “velikom nasljedstvu” ili pozamašnoj uplati navode žrtve da im pošalju novac.

Upozorenje policije
Ove prevare pojavile su se prije 20-ak godina. Današnje su još sofisticiranije. Krajnji cilj internetskih prevara je financijska korist. O tehnikama i umijeću prevaranta ovisi hoće li izravno tražiti novac ili će to biti neki drugi podaci koje može zloupotrijebiti kako bi došao do novca.

U svakom slučaju, svako obećanje neke brze zarade ili nuđenje nečega za ništa upućuje na prevaru. Ako nešto zvuči previše dobro da bi bilo istinito, uglavnom i nije. Upravo su to na svojoj koži osjetili i brojni bh. građani.

Lakovjerni, ali i pohlepni građani RS-a koji su se našli na meti tzv. nigerijskih prevara ostali su bez desetaka tisuća KM jer su povjerovali u istinitost e-mailova ili poruka u kojima im virtualni lopovi nude nasljedstvo, fatalnu ljubav, laku zaradu ili povoljne uvjete za podizanje kredita.

Da u BiH ima i onih koji nasjednu na prevaru, svjedoče podaci MUP-a RS-a, čiji su pripadnici od siječnja 2018. do prosinca 2022. evidentirali 17 slučajeva tzv. nigerijskih prevara, među kojima su tri slučaja iz prošle godine. Ukupna materijalna šteta proistekla iz ovog oblika kaznenih djela u posljednjih 5 godina procjenjuje se na oko 230.000 KM, a samo u 2022. spomenute prevare osiromašile su nesmotrene građane za 42.000 KM.

Visina materijalne štete varira od slučaja do slučaja i kreće se u iznosima od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća KM, rekli su iz MUP-a za Glas Srpske. Zabilježene su klasične “nigerijske prevare” odnosno “daleki rođak”, romantične prevare, ali i one vezane uz dobivanje kredita, koje se pojavljuju na području RS-a, poput onih u kojima cyber-lopovi organizirano rade koristeći metode socijalnog inženjeringa.

Dekan banjolučkog Fakulteta sigurnosnih znanosti Predrag Ćeranić smatra da je broj prevarenih građana veći nego što pokazuju podaci policije.

Neki ljudi ne prijave da su prevareni jer im je neugodno, a ima i onih koji gaje nadu da će zaista dobiti novac, ističe Ćeranić.

Lažne istrage
Krađa identiteta građana Federalnoj upravi policije već je poznata prevara. U posljednjim primjerima evidentirano je čak i korištenje autoriteta, odnosno titula ravnatelja policijskih agencija iz BiH i zemalja regije.

Kad je u pitanju konkretan primjer, sve se odvija tako da žrtva zaprima e-poruku, većinom s Gmaila klijenta u kojoj se nalazi PDF dokument s oznakom hitnosti. A, u samom PDF-u navodi se da je žrtva predmet istrage međunarodnih policijskih agencija, kazao je glasnogovornik FUP-a Emil Sućeska.

Žrtvi se, u nastavku komunikacije, nude dvije opcije: prva je nastavak istrage i suđenje, a druga plaćanje novčane kazne u cilju obustavljanja istrage.

U konkretnom primjeru plaćanje novčane kazne u iznosu od 4950 KM na bankovni račun u Francuskoj, koji napadač navodi kao bankovni račun EUROPOL-a. Nakon izvršene uplate, žrtva dobija e-poruku s navodnom odlukom tužitelja Međunarodnog kaznenog suda o oslobađajućoj presudi kao rezultat mirnog sporazuma, rekao je Sućeska.