Čovjek i industrija: Nekoliko je mogućnosti kako je teški i po život opasni metal dospio u krumpir

Prof. dr. Hamdija Čivić, redovni profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, objasnio je za portal Avaza što je kadmij i kako dospjeva u povrće.

Antropogeni utjecaj

Prema riječima profesora radi se o teškom metalu koji može biti opasan po ljudsko zdravlje u većim količinama.

- Ovaj kontaminirani krumpir uzgajan je vjerojatno na nekom zemljištu gdje je povišen sadržaj kadmija. Radi se o metalu koji je inače opasan i kancerogen što je i dokazano, ako se nađu u lancu ishrane. Ovaj metal u zemljištu može se pojaviti iz dva glavna izvora. Jedan je prirodni tj., da je matični supstrat tog zemljišta sadrži taj elemenat. To je obično tamo gdje su rude cinka, kadmija, a takvih područja kod nas ima. Recimo da je tamo uzgajan krumpir u blizini ili baš na na tom zemljištu – kaže prof. Čivić.

Međutim, dodaje profesor, to baš i nije velika vjerojatnoća. Veća je vjerojatnoća da je to antropogeni utjecaj, znači utjecaj čovjeka koji je povećao sadržaja kadmija.

- Kadmij se, također, može naći u poplavljenom zemljištu tako što se izliju rijeke, a u tim rijekama, pogotovo kod nas na žalost, se ispuštaju otrovne supstance iz industrija u kojima se mogu naći takvi elementi ili drugi spojevi pa da se na takav način kontaminira zemljište na kojem se uzgajaju biljke i onda se ovaj teški metal nađe u biljci koju mi jedemo – ističe prof. Čivić za portal Avaza.

Nekoliko mogućnosti

Drugi način je, dodaje sugovornik, tako što se kadmij nađe u poslanim gnojivima pa ako je predozirana mineralna gnojidba sa fosfatima eto kadmija u biljku. I to može biti jedan od uzroka kao i industrijska područja.

- Ako je u blizini negdje uzgajano gdje imamo termoelektrane uglja, a poznato je da ga u uglju ima dosta, onda kadmij završava u atmosferi te putem kiša može dospjeti u zemljište, a tako i u biljku – dodaje profesor.

Ima, govori dalje, nekoliko mogućnosti kako može dospjeti u biljku. Što je pravi uzrok pojave admije u biljci može se otkriti ako se zna odakle je taj krumpir tj. gdje je proizveden, a to znaju oni koji su izvozili jer su ga oni kupovali.

- To je sad posao inspekcijskih organa da utvrde odakle dolazi krumpir pa da onda reagiraju. Naravno to je trebalo proći prije kontrolu da se ovo ne bi dogodilo, ali to je drugi problem u ovom lancu. Mi nemamo zakonsku regaulativu, nemamo zakon o organskoj poljoprivredi na državnoj razini, a čim nemamo zakon nemamo ni podzakonske akte koje reguliraju kontrolu, pogotovo tko kontrolira, kako se kontrolira, kako se taj proces drži pod kontrolom itd. E, to su sve gafovi, šupljine koje mi na žalost u tom čitavom sustavu imamo i onda nam se dogodi ovo – ističe prof. Čivić.