Uzgoj smokve se itekako isplati

"Ovo je deseta ocjenjivačka izložba u fokusu koje je smokva. FAZ ima nekoliko sličnih radionica, a to su mediteranske kulture: smokva, maslina, šipak i vinova loza. Kroz ovu edukativnu radionicu, zajedno s našim proizvođačima, želimo vidjeti gdje se trenutno nalazimo, koji su aktualni problemi i na koji način možemo popraviti ono što nije dobro" - rekao je Mario Leko, pomoćnik ravnatelja za biljnu proizvodnju FAZ-a.

Dodao je kako iz iskustva s proizvođačima, znaju da su njihove radionice dobro prihvaćene i da se od FAZ-a očekuje ova vrstu aktivnosti.
"Prema našim evidencijama raspolažemo s 50,7 hektara u intenzivnom uzgoju, a nismo računali veliki broj stabala koji su u okućnicama. U posljednjih deset godina to je povećanje od gotovo 100 posto, ali su i dalje naše površine skromne i to nije dovoljno. Pokušat ćemo raditi na tome da se kapaciteti za uzgoj smokava povećaju" - izjavio je Leko.

Leko je kao jedan od glavnih problema istaknuo nepostojanje udruge proizvođača.
"Jedan od glavnih ciljeva naših radionica je da potaknemo proizvođače na udruživanje i na taj način napravimo strategiju stavljanja proizvoda od smokve na tržište, u svježem i prerađenom obliku" - istaknuo je on.

Ravnatelj FAZ-a Marko Ivanković se ukratko osvrnuo na pitanja i izazove s kojima se susreću u današnjem smokvarstvu.
"Mi ove izložbe radimo kako bismo povećali broj hektara i broj proizvoda na bazi smokve. Nismo zadovoljni pomakom na terenu jer se novih stabala slabo sadi. Zemlje poput Turske imaju oko 120 proizvoda na bazi prerađene smokve, a mi kad smo počeli nabrajati, nismo došli do osam. Treba raditi na tome da se posade novi nasadi smokve, a mi smo tu da pomognemo ljudima stručnim savjetima i laboratorijskim analizama" - kazao je Ivanković.

O nekim pogrešno uvriježenim mišljenjima o smokvi govorila je Aida Kohnić, inženjer voćarstva i vinogradarstva.
"Pošto ja dolazim iz svijeta poljoljekarni, mogu reći da se uzgoj smokve itekako isplati. Moja tema na današnjoj radionici će biti iskustva iz uzgoja. Problem je što kod nas o smokvi vlada jedno pogrešno mišljenje, a to je da smokvi ne treba navodnjavanje, da se može posaditi na bilo koju zemlju, da smokvu ne trebamo štititi i tako dalje. Smokvi, kao i ostalim biljkama, treba jednaka pažnja, pogotovo kad je voćka mlada" - naglasila je Kohnić.

"Istakla bih najslabiju kariku modernog smokvarstva, a to je prerada. U Čapljini imamo tvornicu 'Lasta', koja proizvodi čuvenu štrudlu od smokava. Hoćemo li se zapitati je li u toj štrudli uvozna marmelada ili domaća? Logično je da bi to trebala biti marmelada od domaće smokve, za koju znamo odakle dolazi i kako je proizvedena" - smatra ona.