Bezbroj je primjera da stranke prijave samo jednog kandidata ili nekoliko njih samo da bi sudjelovali (trgovali) u raspodjeli biračkim odborima

Evidentirano 256 slučajeva

Najveći broj uočenih nepravilnosti odnosi se na vođenje izborne kampanje u vrijeme kada je to Izbornim zakonom BiH izričito zabranjeno – čak 256 evidentiranih slučajeva.
Na konferenciji za medije Koalicija “Pod lupom” u Tuzli predstavila je nalaze dosadašnjeg dugoročnog promatranja izbornog procesa pred nadolazeće Opće izbore u BiH 2022. godine, i to za razdoblje od 25. srpnja do 21. kolovoza ove godine, piše Dnevni list.

– Od ukupnog broja evidentiranih nepravilnosti zabranjene kampanje, na plaćene oglase na društvenim mrežama odnosi se 146 prijava, a na druge aktivnosti izborne kampanje na terenu 110 prijava – navela je koordinatorica za javne politike Koalicije „Pod lupom“ Jelena Tanasković Mićanović.

Iz Koalicije podsjećaju da izborna kampanja za Opće izbore 2022. godine u BiH službeno počinje 2. rujna.

Informacija sa terena koja može biti zabrinjavajuća, dodala je Tanasković Mićanović, jeste da se određeni broj općinskih i gradskih izbornih komisija suočava sa problemom popunjavanja biračkih odbora jer politički subjekti nisu dostavili dovoljan broj kandidata za članove i zamjenske članove biračkih odbora.

– Obzirom da je rok za imenovanje biračkih odbora 2. rujna, ostaje da se vidi da li će sve općinske i gradske izborne komisije uspjeti prevazići ovaj izazov – ističe Tanasković Mićanović.
Zbog ovog, ali i drugih problema u načinu formiranja i radu biračkih odbora, iz Koalicije „Pod lupom“ stava su da nakon izbora treba mijenjati način izbora članova biračkih odbora kako izborni proces ne bi ovisio o političkim subjektima.

Birački odbori – izvor neregularnosti

Iako to iz Koalicije „Pod lupom“ nisu naveli potpuno je jasno da je jedna od nabolnijih točaka izbornog procesa imenovanje biračkih odbora. I ovaj put se pokazuje da je način imenovanja biračkih odbora u BiH poprilično apsurdan i da pogoduje strankama koje su sklone međusobnim „trgovinama“ u cilju ovladavanja biračkim odborima u cilju manipulacija na izborima.

Sam podatak da stranke nisu popunile određena biračka mjesta ne bi trebao biti problem već redovno stanje kada je riječ o popuni biračkih odbora u BiH. To bi se moglo čak smatrati povratkom u zakonske okvire jer primjerice: kako će pojedine stranke popuniti tisuće mjesta u biračkim odborima ako nemaju dovoljno ljudi čak ni za popunu izbornih lista?

Bezbroj je primjera da stranke prijave samo jednog kandidata ili nekoliko njih samo da bi sudjelovali (trgovali) u raspodjeli biračkim odborima. Pojedine stranke, s druge strane, čak iako nisu ušle u taj proces s tom namjerom nemaju dovoljno ljudi ni za popunu izbornih lista.

S druge strane, postavlja se pitanje kako će i na koji način npr. SNSD Milorada Dodika popuniti biračke odbore npr. u Grudama ili Posušju? Naravno da ih neće popuniti jer tamo nemaju ni organizacije ni svoje ljude, ali će zbog toga vjerovatno zamijeniti te pozicije s nekom hrvatskom strankom za biračka mjesta npr. u Republici Srpskoj.

Čak i dobro organizirane i jake stranke s mnoštvom ljudi imaju problema s delegiranjem ljudi u biračke odbore jer se općenito ljudi teško odlučuju na sudjelovanje u tom procesu s obzirom na sve ono što mogu tamo očekivati. Nedostatak ljudi za zamjenike članova biračkih odbora je još jedan problem iz razloga što ljudi uopće ne žele biti delegirani na te pozicije s obzirom da su loše plaćeni, a vjerovatno neće biti ni pozvani da sudjeluju u brojanju glasova. Takav svoj angažman vide isključiov kao nepotrebni gubitak vremena.

Birački odbori neće ostati nepopunjeni

Bez obzira na sve ovo birački odbori će na kraju biti popunjeni i to neće biti neki problem koji će ugroziti sam izborni proces. Naime, ukoliko stranke ne dostave dovoljan broj prijedloga za popunu biračkih odbora to će umjesto njih uraditi općinska i gradska izborna povjerenstva. To opet otvara pitanje regularnosti jer je potpuno jasno da njihove članove imenuju vladajuće stranke u općinama i gradovima.

Bez obzira na sve, činjenica da stranke nemaju dovoljno ljudi za popunu mjesta u biračkim odborima trebala bi biti redovna pojava u svim dosadašnjim izbornim ciklusima iz prethodno opisanih razloga. Ukoliko se zaista ovaj put povećao broj nepopunjenih mjesta u biračkim odborima to može biti i znak da je smanjena međusobna ‘trgovina’ među političkim subjektima, ali za detaljne analize trebati će se sačekati konačna imenovanja