Hercegovina u maslinarstvu traži priliku, raste broj stabala

Prije dvadesetak godina za cvjetnu nedjelju nosili smo lovorike na svetu misu, nismo imali gotovo ni jedne maslinove grančice, piše Večernji list BiH.

Danas je obrnuto i to pokazuje kako su se odnosi promijenili - kazao je nedavno u Grudama na Danu masline grudski načelnik Ljubo Grizelj.

Uistinu, Hercegovina sve više postaje maslinarska regija, a nakon "smiljomanije", čini se pak da je i narod postao realniji u svojim promišljanjima.

Urod masline tek je u 12. godini pun i treba puno strpljenja i rada da bismo se gostili uljem koje je prema UN-u proglašeno najzdravijom namirnicom, međutim, sve ono što smo dosad pokušali "preko noći", uglavnom je bilo osuđeno na propast, tako da je i vrijeme da se krene s nekim dugoročnim aktivnostima.

Prema podacima Agromediteranskog zavoda FBiH u Hercegovini je 1977. godine, znači prije 45 godina, bilo tek 6 tisuća stabala maslina. Danas ih je 87 tisuća, a predispozicija za njezin daljnji uzgoj ima itekako.

Miro Barbarić iz Agromediteranskog zavoda FBiH održao je zanimljivo predavanje. - Izazov se krije u tome da Hercegovina s maslinom može ponuditi dosta toga suvremenoj Europi i svijetu. Naime, stvar je u jednostavnosti. Dok Europa i svijet pate od zagađenosti, kontaminiranosti tla, voda, mi smo imali sreću što naše područje obiluje nezagađenim tlima i vodama. Tu je prilika za razvoj maslinarstva kao agroturističke djelatnosti. Vodeće sorte na našim prostorima su 50 posto oblica, 20 posto leccino, 20 posto istarska bjelica i 10 posto ostale - kazao je Barbarić.

Od ukupne površine Hercegovine, 23 općine, 1.211.926 hektara, poljoprivredne površine iznose 567.775 hektara, a obradivog je zemljišta 327.040 hektara.

 
index Instagram400x230 youtube