Prvi dio godine donosi dvostruko poskupljenje

Umjesto projekcije inflacije od 4,5 posto, novi izračuni, temeljeni na svim raspoloživim informacijama, doveli su do toga da je Središnja banka značajno korigirala naviše brze procjene inflacije za prvo polugodište 2022. godine, i to za više od dvostruko, piše Večernji list BiH.

Niz razloga

Iz ove su institucije objasnili kako na osnovi nepotpunih službenih podataka za siječanj 2022. i svih raspoloživih informacija do polovine ožujka, uključujući i vrijednosti futuresa na naftu, plin i hranu na međunarodnim tržištima za isporuke do kraja polugodišta, kao i specifične cjenovne šokove vezane uz zemlju, procjenjuju inflaciju za razdoblje prvog polugodišta na razini od 9,2 posto. Ovako velik inflatorni skok posljedica je niza razloga, počevši od izbijanja rata u Ukrajini pa do ekstremnog rasta cijena sirovina i energije, a sve skupa znači i da građani BiH u konačnici kupuju skuplje proizvode u nizu područja svakodnevnog života.

Iz Središnje su banke objasnili kako je ekstremna vrijednost moguća ako se inflatorni pritisci dodatno pojačaju, bilo zbog dodatnih poremećaja na međunarodnim tržištima ili uskih grla u distributivnim lancima ili zbog domaćih cjenovnih šokova koji nisu vezani uz trendove u cijenama na međunarodnim tržištima.

Inače, kao što je poznato, očekivani rast cijene u prvom polugodištu zapravo je posljedica ekstremnog rasta cijena sirovina, energije, hrane i nafte, osobito izraženog nakon izbijanja rata u Ukrajini, ali i niske bazne osnovice iz prvog polugodišta 2021. godine, kada je zabilježeno stagniranje potrošačkih cijena. U kontekstu daljnjeg razvoja situacije ohrabruje što SB BiH usporavanje inflacije očekuje u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog učinka iz 2021. godine i pretpostavke odsutnosti daljnjeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata.

Pitanje BDP-a

U kontekstu BDP-a, koji ovisi o nizu čimbenika, iz SB BiH naveli su da bi projekcije realnog BDP-a za 2022. i 2023. mogle biti značajno revidirane u svibanjskom krugu makroekonomskih projekcija. Prvenstveno, objašnjavaju, deflatori će značajno ojačati zbog inflatornog šoka, što će, sve ostalo nepromijenjeno, rezultirati nižom od trenutačno projicirane stope rasta realnog BDP-a u 2022. i 2023. Istodobno, unatoč nizu nepoznanica, vidljivo je kako će zbog rasta cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima doći i do negativnog odraza na vanjsku potražnju za našim robama i uslugama. S druge pak strane, smanjenje realnog dohotka donosi i udar na realnu ekonomsku aktivnost koja bi u tom slučaju usporavala.

 

 
index Instagram400x230 youtube