Okrugli stol o govoru mržnje na SUM-u: Hrabriji smo kada treba nešto napisati, nego izgovoriti
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Bosna i Hercegovina
- Ispis
- Pošalji e-mail
Govor mržnje dolazi zbog nedostatka odgoja, obrazovanja i argumenata u raspravi - kazao je to Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru na okruglom stolu "Govor mržnje u medijima u BiH" koji je u srijedu održan na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Istaknuo je kako je posljedica korištenja govora mržnje velika emotivna praznina, te da ljudi korištenjem teških riječi prikrivaju neznanje.
- Teškim riječima prikrivaju se kompleksi niže vrijednosti koji su rezultat neizgrađenosti, neobrazovanosti i nerada na sebi. Iz ljudi izlazi frustracija zbog nemoći. Jedini recept za svakog pojedinca koji širi mržnju je da krene raditi na sebi – smatra rektor Tomić.
Siniša Kovačić, glavni urednik Hrvatske katoličke mreže i predavač na Sveučilištu u Mostaru dodao je kako osobama koje šire mržnju nedostaje hrabrosti.
- Istraživanja pokazuju da smo hrabriji kada treba nešto napisati nego izgovoriti. Govor mržnje ima za cilj ocrniti, obezvrijediti i zastrašiti ili ušutkati određenu skupinu ljudi. Na svima nama je odgovornost da budemo čuvari društvenoga mira – naglasio je on.
Kovačić kaže kako je Republika Hrvatska u listopadu 2021. godine donijela Zakon o elektroničkim medijima, gdje se problem korisničkih komentara regulira obveznom registracijom, dok će odgovorni za komentare snositi posljedice ako krše zakon.
- U Bosni i Hercegovini postoji zakonski okvir definiran Aneksom IV Općeg okvirnog sporazuma (Daytonski mirovni sporazum) koji postavlja određene uvjete u kojima se preuzimaju odredbe iz međunarodnih dokumenata, prije svega Europske konvecije za zaštitu ljudskih prava – dodao je Ilija Musa, zamjenik ravnatelja Federalne novinske agencije i profesor Sveučilišta u Mostaru.
Ističe kako ta Europska konvencija postavlja standard na kojemu se može voditi računa o tome koji sadržaji su prihvatljivi u javnoj komunikaciji.
Musa smatra kako je problem u Kaznenom zakonodavstvu u kojemu govor mržnje kao takav nije definiran, za razliku od zemalja u susjedstvu.
Osvrnuo se, također, na Izborni zakon koji regulira govor mržnje prilikom izbornih kampanja, ali i na Regulatornu agenciju za komunikacije koja nema okvir koji uređuje djelovanje portala, nego samo audio-vizualnih medija, ali koja može reagirati kada mediji prekrše kodekse.
Sudionici su imali priliku čuti i iskustva iz prve ruke, odnosno od predstavnika medija koji su govorili o odgovornostima javne riječi.
Valentina Rupčić, zamjenica glavnog urednika Večernjeg lista BiH istaknula je kako je govor mržnje u praksi itetako rasprostranjen, naglašavajući da se pri tome novinari i urednici često susreću s raznim prijetnjama.
- Razvojem online medija ova toksična pojava dobila je priliku raširiti se u društvu znatno brže nego što je to bilo za vrijeme tradicionalnih medija – ocijenila je Rupčić.
Na Okruglom stolu također su sudjelovali Đorđe Obradović, profesor Sveučilišta u Dubrovniku i Mostaru, Jurica Gudelj, glavni urednik portala Dnevnik.ba i Ivona Čarapina Zovko, profesorica na mostarskom Sveučilištu.
Okrugli stol "Govor mržnje u medijima u BiH" organizirali su Studij novinarstva i Studij odnosa s javnošću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Organizatori su poručili kako cilj bio potaći raspravu o prepoznavanju govora mržnje, uloge medija u navedenom procesu, te odgovornosti pojedinaca koji putem korisničkih objava govorom mržnje kontaminiraju medijske sadržaje.
