Rani krumpir sadi se od Ljubuškog do zaleđa Neuma

Nakon ranog krumpira koji je uglavnom posađen u drugoj polovini siječnja, u plastenicima se trenutačno sade ostale rane povrtlarske kulture – krastavci, rajčice, paprike…, piše Večernji list BiH. 

Na otvorenom od Vojnića u ljubuškom kraju do Maslina kod Stoca i zaleđa Neuma sadi se rani krumpir. Vremenske prilike povrtlarima nisu baš sklone jer je posljednjih dana vrijeme bilo promjenjivo – kiša, sunce, bura, pa se sadi, narodski kazano, “između kapi”.

Za čapljinski kraj posebice je značajna sadnja u zatvorenim prostorima. Prema procjenama, pod plastenicima je površina od oko 70 hektara, što je daleko najviše u BiH. Usto, Čapljinci su prvi počeli saditi krumpir u plastenicima, što se kasnije prenijelo i na okolne sredine – Ljubuški, Stolac i Neum. Dugo se držalo da je sadnja krumpira u plastenicima neisplativ posao pa se u Hercegovini, a ne samo u Bosni, tržio najprije francuski, a zatim i egipatski krumpir.

Francuski je bio skuplji od domaćeg, dok se egipatski, zbog kvalitete vode, ne može mjeriti s domaćim. No, vremena se mijenjaju pa kako je zarada na drugim kulturama opadala, tako su se povrtlari doline Neretve, a zatim i okolnih područja, okretali sadnji krumpira u zatvorenom. Posljednjih godina sadnja ranih sorti krumpira u plastenicima na području Ljubuškog u snažnom je uzletu. Podsjećamo, prošle godine rani krumpiri iz plastenika plasirali su se bez većih problema po prosječnoj cijeni od oko 1,5 KM.

S obzirom na enormni skok cijena repromaterijala, u prvom redu mineralnih gnojiva, nezahvalno je prognozirati hoće li se rast proizvodnje iz prethodnih godina nastaviti. Cijena sjemenskog krumpira u odnosu na mineralna gnojiva koja su skuplja i do 300 posto nije se značajnije promijenila i kreće se od 1,4 do 2,3 KM za kilogram. Cijena sjemenskog krumpira ovisi o vrsti i veličini gomolja, krupniji gomolj, niža cijena.