Zbog rusko-ukrajinske krize BiH bi mogla osjetiti ekonomske posljedice

Mogao bi biti ugrožen izvoz voća i povrća u Rusiju, a neminovno je i poskupljenje nafte i plina.

Vanjskotrgovinska razmjena između Bosne i Hercegovine i Rusije i Ukrajine za sada se odvija nesmetano. Iako nisu značajan partner u trgovinskoj razmjeni, ipak – ukoliko dođe do sukoba velikih razmjera mogao bi biti ugrožen izvoz voća i povrća u Rusiju i farmaceutskih proizvoda te uvoz šperploča iz Ukrajine.

Iz Ukrajine najviše uvozimo furnira i šperploče i mislim da bi to malčice napravilo štete, ali ne značajno. Kad je u pitanju Rusija, tu izvozimo daleko više, 80 milijuna farmaceutskih proizvoda i 30 milijuna voća i povrća i nadam se da neće doći do obustave izvoza, ističe za BHRT Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Što se tiče konkretnijih ekonomskih posljedica, profesori s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu poručuju da bi se rusko-ukrajinska kriza mogla ozbiljno odraziti na globalnu financijsko-ekonomksu stabilnost.

Vrlo lako, u narednih tri do šest mjeseci, ako se sukob nastavi može doći do niza povezanih financijskih krahova počevši od Zapada prema Istoku, čak i u Kini. Ti krahovi se financijski vrlo brzo prenose i na Europu, Zapadnu Europu a onda i vrlo brzo na regiju Zapadnog Balkana. Takav razvoj događaja koji, nažalost, nije nevjerojatan, smatra Fikret Čaušević, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

U kratkom vremenskom razdoblju svi bi energenti porasli, to bi utjecalo i na povećanje inflacije, a uz to i na povećanje eskontne kamatne stope, kako u zemlji tako i u okruženju, tako da bi to imalo negativan utjecaj na cjelokupnu ekonomiju, kaže za BHRT Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Stručnjaci najavljuju i da je neminovno povećanje cijene plina. Poskupjet će i gorivo koje bi u kratkom razdoblju moglo dostići cijenu od tri marke. I dok resorni federalni ministar poručuje da sve ovisi od Gazproma, koji je i jedini dobavljač plina za Federaciju, stručnjaci uvjeravaju da će poskupljenja biti.

Već u travnju će uslijediti novo povećanje plina za 10 do 15 posto, neovisno od sukoba u Rusiji i Ukrajini. U slučaju da ove cijene nafte ostanu oko 100 dolara imat ćemo onda povećanje cijene plina opet od srpnja, a u međuvremenu će biti upitno kakav će ugovor biti zaključen s Gazpromom, obzirom da ugovor ističe u svibnju, navodi stručnjak za plinsko gospodarstvo Almir Bećarević.

Što se tiče cijene za prvi kvartal ona je fiksna, ona se kvartalno mijenja. Od prvog travnja će biti utvrđena cijena, kada dobijemo i službeno iz Gazproma nove cijene – ovo je laž za povećanje, jer još nismo dobili ugovor iz Gazproma, naglašava Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH.

Inače, BiH nema gotovo nikakve zalihe plina, tek nešto malo zaliha nafte u Naftnom terminalu u Živinicama. Što se tiče robnih zaliha, i one će, ukoliko bude bilo potrebe, biti formirane, poručuje ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

Vjerujem da će postojati odgovorna politika nadležnih institucija entiteta i ukoliko bude neophodno da se formiraju robne zalihe i RS i Federacije – nećemo biti nijemi nego ćemo biti dio rješenja da svi građani budu adekvatno tretirani, bilo da je riječ o gorivu ili hrani, navodi Košarac.

Osim ekonomskih posljedica, u Bosna i Hercegovini bi u sljedećem razdoblju, zaključuju stručnjaci, moglo doći do produbljivanja političkih nesuglasica u pogledu stava prema sukobu u Ukrajini.