ŽZH ima više oružja nego HNŽ

a najozbiljnije je što se na “raspolaganje” institucijama Bošnjaka i Srba stavljaju ratne udruge, a u nekima od njih su i osuđeni ili osumnjičeni ratni zločinci, što podiže napetosti u zemlji.

Na samom početku rata, prije 30 godina, značajan broj građana imao je regularno ili “na crno” nabavljeno oružje koje je korišteno u organiziranju prvih obrana od agresije, piše Večernji list. Posljednje zapaljive političke poruke umnogome sliče vremenu od prije 30 godina.

A da njihova nasilna i ratna retorika, koja je ušla u javni diskurs, ima itekakvu pozadinu, svjedoče podaci koji se već nekoliko mjeseci mogu pročitati u izvješću o radu Koordinacijskog odbora za nadzor malog oružja i naoružanja u BiH za 2020. godinu, koje je iz Ministarstva sigurnosti BiH dostavljeno sredinom prošle godine Zajedničkom povjerenstvu za obranu i sigurnost Parlamenta BiH.

Dokument državnog Odbora je zbog blokade institucija zapeo u “virtualnoj realnosti” Parlamenta BiH. S obzirom na podatke koji su tamo izneseni, općenito se može reći kako je u posljednjih pet godina primjetno da je u velikome porastu količina regularnog naoružanja na većinski bošnjačkim područjima, oružje na području RS-a doslovno je prepolovljeno, a veliki pad zabilježen je u dvjema najvećim županijama s hrvatskom većinom u FBiH.

U odnosu na 2016., kada je u FBiH bilo 168.548 komada lakog oružja i naoružanja, s krajem 2020. zabilježen je porast od 13.790 komada. U RS-u je pak došlo do strmoglavog pada registriranog oružja. Iako je ovaj entitet imao 168.550 komada naoružanja, što je gotovo identičan broj kao 2016. godine u FBiH, na kraju 2020. godine broj registriranog naoružanja pao je za nevjerojatnih 73.897 komada. Sada ovaj “manji entitet” ima gotovo dvostruko manje registriranog oružja.

Naime, u FBiH je 182.238 komada naoružanja, a u RS-u 94.653. Kada se pak zaviri još dublje u federalnu strukturu, onda su također primjetni zanimljivi trendovi o tome tko se naoružava. Barem kada je u pitanju regularno oružje koje je registrirano, piše Večernjak.

U Unsko-sanskoj županiji je broj komada naoružanja porastao za svega 216 u pet godina, no ova je županija svejedno u vrhu i prije pet godina imala je 22.552 komada registriranog oružja. Najveći porast zabilježen je u Sarajevskoj i Srednjobosanskoj županiji. Naime, od 20.285 komada oružja, koliko je u Sarajevu bilo registrirano u 2016. godini, nakon pet godina taj je broj skočio za više od trećine, odnosno za čak 8.800 komada, pa ova županija sada ima više od 29.000 komada.

U Srednjobosanskoj županiji je u međuvremenu registrirano 8.037 komada naoružanja pa je na kraju imala 20.651 komad, što sugerira da je vjerojatno u međuvremenu došlo do legaliziranja naoružanja koje se već nalazilo u uporabi.

Od velikih županija “najlošije” stoji Hercegovačko-neretvanska koja ima, prema podacima koje je dostavio tamošnji MUP, svega 13.186 komada registriranog oružja. U odnosu na razdoblje od prije pet godina, riječ je o smanjenju za čak 7.034 komada, što je najveći pad.

Daleko najviše prijavljenog oružja ima Tuzlanska županija. Čak 41.044 komada naoružanja. U posljednjih pet godina 3.629 komada oružja dodatno je prijavljeno.

Županija Zapadnohercegovačka “popravlja” prosjek u Hercegovini, pa je tamo 17.460 komada oružja. No svejedno, u odnosu na pet godina ranije, predstavlja pad od 3.320 komada naoružanja.

Ozbiljniji rast zabilježen je tek u Hercegbosanskoj županiji, oko 50 posto, no tamo su svejedno ukupno registrirana 8.572 komada naoružanja. U Posavskoj županiji je u posljednjih pet godina također došlo do rasta broja registriranog naoružanja pa, uz novih 2.238 prijavljenih komada, ukupan broj iznosi 5.772.

Zeničko-dobojska županija jedina je u kojoj je došlo do pada broja registriranog naoružanja za gotovo 3.000 komada na većinski bošnjačkom području, a porast se bilježi i u Bosansko-podrinjskoj županiji.

Posve je jasno da u BiH postoji i veliki broj naoružanja koje nije prijavljeno pa je potencijal za počinjenje kaznenih djela ili pak međusobnih obračuna iznimno visok. Važno je primijetiti kako su vlasti Republike Srpske samo u 2020. godini oduzele dvostruko više ilegalno posjedovanoga naoružanja kod građana nego što je bio slučaj s Federacijom BiH.

Naime, u FBiH su FUP i deset županijskih policija oduzeli 396 komada naoružanja, dok je istodobno u RS-u taj broj iznosio 780. Kada se ovim brojkama o oružju kojim raspolažu građani, a s njima sigurno operiraju i tvorci političkog kaosa, pridodaju otvorene poruke da se tvornice naoružanja i streljiva nalaze uglavnom na srpskom i bošnjačkom području, onda postoji dodatni razlog za brigu, zaključuje Večernji list.