Najniža mirovina u 2022. prelazi 400, a zajamčena 500 maraka

Najniža mirovina u Federaciji BiH u ovoj će godini prijeći iznos od 400 konvertibilnih maraka.

Prema najavama iz Vlade Federacije BiH, umirovljenike korisnike Federalnog zavoda MIO uskoro očekuje redovito usklađivanje mirovina, prema kojem bi, kako sada stvari stoje, sve mirovine, izuzev onih najviših, trebale rasti za pet posto, piše Večernji list BiH. U tom slučaju najniža mirovina u ovom bh. entitetu iznosit će 401,28 konvertibilnih maraka, što je za 19 konvertibilnih maraka više u odnosu na sadašnji iznos ove mirovine.

Dodatno uvećanje

Prema istom izračunu, zajamčena će mirovina, koja trenutačno iznosi 478,91 KM, rasti za gotovo 24 konvertibilne marke te će nakon usklađivanja iznositi 502,80 konvertibilnih maraka. Najviša mirovina za korisnike Federalnog zavoda MIO i dalje ostaje 2174,48 KM. Navedeni iznosi mirovina mogli bi biti i dodatno uvećani jer je premijer Federacije BiH, uz redovito usklađivanje, koje je ove godine izostalo, najavio mogućnost izvanrednog povećanja ove kategorije plaćanja. - Mirovine u skladu s ovim zakonom možemo redovito uskladiti i izvanredno povećati. To su dva različita članka. Članak koji govori o redovitom povećanju prinuđuje, uvjetuje da Vlada poveća mirovine, uključujući rast BDP-a i rast cijena. Pa se to sve dijeli s dva i bit će oko 5%. Znači, već je sada jasno da nam je BDP rastao 5%, a i cijene su, nažalost, rasle 5,2 posto. To, kad se zbroji i podijeli s dva, dobije se 5%. I to je gotovo sigurno jer je godina istekla - rekao je Novalić o temi redovitog usklađivanja mirovina koje je propisano Zakonom o MIO Federacije BiH. Osvrnuo se i na izmjene zakona koje bi omogućile dodatni rast mirovina.

- Ali jedan drugi članak, članak 80., kaže kako Vlada može povećati mirovine i izvanredno ako prilike to zahtijevaju. A prilike su nikad bolje, odnosno nikad nismo više prinuđeni.

Reformiranje sustava

Imamo rast cijena, ali s druge strane imamo rast ekonomije. No, imamo jednu prepreku u sadašnjem zakonu. Nitko nije mogao, kad smo 2018. donosili zakon, predvidjeti da će doći do ovakve eskalacije kao što je pandemija COVID-19, koja je izazvala pad ekonomije u prošloj godini. I u tom članku stoji da naša ekonomija mora rasti najmanje dvije godine zaredom kako bismo izvanredno usklađivali. I mi smo sad, u dogovoru s umirovljenicima, već uputili na Parlament izmjenu zakona u tom članku gdje kažemo - nisu potrebne dvije godine, nego jedna, a ta jedna je ova godina u kojoj smo činjenično imali rast. To nam omogućava dva puta povećati mirovine te, ako se izmijeni zakon, u tom smjeru to će biti dva puta, a ako se ne izmijeni, zajamčena izmjena je jedna - objasnio je ovom prilikom Novalić. Ravnatelj Zavoda MIO FBiH Zijad Krnjić kazao je kako su prihodi od doprinosa u prošloj godini porasli za oko sedam posto. Podsjetio je na činjenicu kako je FBiH 2018. godine korjenito reformirala mirovinski sustav donošenjem novog Zakona o MIO te da je jedan od stupova sustava instaliran tim zakonom usklađivanje mirovina s porastom BDP-a i potrošačkih cijena. - To je u 2018. i 2019. provedeno i imalo je vrlo pozitivan učinak. Međutim, dogodila se svjetska katastrofa 2020., koja je za rezultat imala pad BDP-a i deflaciju (pad cijena), što je značilo, shodno Zakonu o MIO, da je usklađivanje 0 posto. Federacija BiH je slično kao i niz država u okruženju pokušala sanirati situaciju jednokratnim dodacima umirovljenicima. U kolovozu je to iznosilo 120 ili 100 KM, a za prosinac svim umirovljenicima još po 50 KM - podsjetio je Krnjić te potvrdio da umirovljenici mogu očekivati rast mirovina.

 
index Instagram400x230 youtube