Lome se koplja oko neradne nedjelje u FBiH

Neke općine u FBiH već razmatraju solucije, a prva i jedna koja je već donijela tu odluku je općina Sanski Most i tamo je nedjelja neradni dan.

Mišljenja o neradnoj nedjelji su, očekivano, različita. I dok poslovna zajednica u Federaciji BiH smatra da ovu odluku treba ostaviti poslodavcima, iz sindikata ističu da bi poslodavci željeli da im radnici rade svaki dan, 24 sata dnevno i to za veoma male plaće.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, za "Nezavisne novine" kaže da mu nije jasno kome je uopće to palo na pamet te da mu nije jasan ni motiv, ni razlog zašto je to tako.

"Pokušavam za sve ovo naći pristojan izraz, da ne budem bezobrazan. Svaka odluka koja se kosi s tržištem i tržišnim principima je osuđena na propast. To ne može preživjeti zato što je kontra tržištu. Povijesno gledano, puno svjetskih lidera, od Mao Zedonga, Lenjina do Staljina, pokušali su oduprijeti se tržištu i napraviti neke svoje mjere, a to je nemoguće. Tržište je jedini regulator svega na svijetu. Ovo je kratkog daha, nekome je to palo na um, ne znam s kojim motivom. Postoje zakonske norme za ljude koji rade nedjeljom, rade produženo, plate im se dodaci, plati im se nedjelja. Napravi se raspored rada", kaže Smailbegović.

Na pitanje koliko poslodavci zaista poštuju zakon i plaćaju dodatno nedjelju i blagdane, Smailbegović je rekao da moraju poštivati te da je to zakonska kategorija.

"Svaki inspektor dođe, uzme platnu listu i vidi je li taj dodatak obračunat. Lopov je tek kad ga uhvatite, neka inspekcija radi svoj posao. Ali zabraniti rad nedjeljom, to nije dobro", kaže Smailbegović.

Dodaje da je bilo takvih pokušaja u Hrvatskoj pa su propali.

"Stav poslovne zajednice je da to treba ostaviti na volju poslodavcima, uz obvezno poštivanje mjera koje se odnose na dodatno plaćanje", rekao je predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Mevludin Bektić, predstavnik Saveza samostalnog sindikata BiH, koji djeluje na području Federacije BiH, za "Nezavisne novine" kaže da bi poslodavci željeli da radnici rade 365 dana u godini, ako je moguće, po 24 sata dnevno.

"Pa i radnici imaju obitelji, djecu, na kraju krajeva, pravo na odmor", kaže Bektić te dodaje da ne zna u kojoj se mjeri poštuje ili ne poštuje zakon, koji kaže da se nedjelja i blagdani dodatno plaćaju.

Sarajka Senada Hodžić, koja radi u ugostiteljstvu, kaže da bi za nju slobodna nedjelja bila čudo.

"Radim svaki dan, po 10 sati i više, posla sada ima u ugostiteljstvu. Ako sam slobodna u nedjelju, onda radim cijeli dan u subotu, a to znači od ujutro pa do zatvaranja lokala. I godišnji odmor narađujem, ne postoji zakon, on se kod privatnika i u ugostiteljstvu ne primjenjuje", kaže ova Sarajka.

Jedan od radnika kaže da je bio na godišnjem odmoru u Crnoj Gori i da u toj zemlji nedjeljom trgovine nisu bile otvorene.

"Iako je bila turistička sezona, nedjeljom u Igalu nisu radili ni marketi, ni manje tgovine. Turiste posavjetuju da subotom obave kupovinu", rekao je on.

Među europskim zemljama u kojima trgovine nedjeljom ne rade je Austrija, a subotom trgovine u ovoj zemlji rade od šest do 18 sati, dok postoje izuzeci od zabrane rada trgovinskih objekata nedjeljom, i to u određenim turističkim područjima.