Osnovati fond za planiranje obitelji i uvesti roditeljski dopust očevima

Stručnjaci navode kako je za jaču demografsku obnovu potrebno pružanje financijske i druge potpore obiteljima koje planiraju rađanje djece.

Davanje jednokratne pomoći za osiguranje realne naknade osnovnih troškova za novorođenče, redoviti roditeljski i dječji dodatak te porezne olakšice na izdvajanja za djecu olakšali bi podizanje djece i formiranje zdrave obitelji.

Rad fonda

Za pružanje ovakvih poticajnih mjera potrebno je, prema njihovu mišljenju, utemeljiti i organizirati rad spomenutog fonda. U dokumentu pod nazivom “Ublažavanje trenda demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost obitelji i položaj mladih” piše kako je za ostvarivanje ovih aktivnosti potrebno i osnivanje fonda za planiranje obitelji i osiguranje optimalne rodiljske naknade za sve rodilje, zaposlene i nezaposlene, u Federaciji BiH i pri tome ujednačavati i rodiljske naknade za zaposlene i nezaposlene majke, uzimajući u obzir različite osnove za ostvarivanje prava na rodiljsku naknadu.

To dalje podrazumijeva da država preuzme sve obveze koje su vezane uz trudnoću i rodiljski dopust, bolovanja, plaću u određenom iznosu, za određeni rok i s određenim maksimalnim iznosima, koje su trenutačno na teretu poslodavaca, davanje olakšica poslodavcima koji imaju zaposlene majke s djecom do 16 godina, a posebno s djecom do sedam godina, definiranje duljine minimalnog obveznog rodiljskog dopusta, uvođenje fleksibilnosti u radnim odnosima, ugovore na određeno tretirati na isti način kao i ugovore na neodređeno vrijeme s pozicije prava na naknadu za vrijeme trudnoće, rodiljskog dopusta i odsutnosti s rada zbog njege djeteta te fleksibilnosti u radnom vremenu. Potrebno je uvesti mogućnost korištenja dopusta u više navrata (parcijalno), eventualno produljenje dopusta i u skladu s tim umanjenje mjesečne naknade, promoviranje mogućnosti korištenja dopusta za očeve radi njege djeteta i slično.
Podaci organizacije South East European Youth Network pokazali su kako tisuće mladih ljudi koji završe stručno ili visoko obrazovanje u BiH ne mogu naći posao u struci, a mnogi drugi okreću se niskokvalitetnim poslovima u neformalnom gospodarstvu. Svaka četvrta mlada osoba ne završava srednju školu.

Visoka stopa migracije

Manje od polovine svih zaposlenih osoba ispod 30 godina starosti uspijeva naći posao u polju u kojem je obrazovano, što dovodi do visoke stope migracije mladih iz zemlje. Stopa nezaposlenosti mladih u BiH, kako je navedeno, iznosi 63 posto, a to je jedna od najvećih u Europi. Oko 170 tisuća mladih ispod 30 godina je nezaposleno, što je gotovo 31 posto svih registriranih nezaposlenih. Samo 30,6 posto mladih aktivno je na tržištu rada, a stopa zaposlenosti među mladima je samo 14 posto. Više od 50 posto mladih koji su u potrazi za poslom nezaposleno je više od godinu dana. Ovi indikatori pokazuju kako je velika većina mladih ljudi izložena riziku ekonomske i socijalne isključenosti, čak i marginalizacije.