Dr. Jurić: Dobro je da smo sad popustili mjere da se svi skupa oporavimo

Sa cijepljenjem su, kako je rekla Jurić, za sada jako zadovoljni, a kao razlog tome leži i u njihovoj promotivnoj kampanji.

“Također, nemamo baš toliko velike količine cjepiva, tako da do sada nismo započeli masovno cijepljenje. Međutim, ovo cjepiva koje imamo uredno trošimo, nemamo odbačenih doza, nemamo većih problema sa rokovima cjepiva, radimo intenzivno kampanje, kao i izradu plakata skupa s Crvenim križom. Time želimo doći do svih mjesnih zajednica gdje su ispisani brojevi telefona gdje se građani mogu javiti u domove zdravlja da bi se predbilježili za cijepljenje“, istaknula je.

ŽZH je prvi izrazio interes za komercijalnu nabavu cjepiva, odnosno imunizaciju. Na pitanje gdje bismo danas bili da ta ideja nije propala rekla je da sada svi snosimo posljedice toga.

“Mi smo uzeli taj rizik na sebe i shvatili smo koliko je komplicirano to sve i shvatili smo da se ne smijemo osloniti samo na mehanizam Covax koji od početka nije pokazao neku transparentnost. Napravili smo istraživanje tržišta, interesa ljudi i ponudili smo ljudima jednu verziju komercijalne nabave cjepiva za sve one ljude koji ne mogu da čekaju svoj red, dakle voljni su platiti svoj red. Mi smo imali tu sreću budući da sam ja radila ranije za veledrogerije, imala sam kontakte. Došli smo do proizvođača i tvrtke u Švicarskoj i dobili smo jamstvo za hitnu isporuku 20.000 doza, koliko smo tada i bili tražili. Tada smo napisali otvoreno pismo prema federalnom ministru koji je po Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti zadužen za nabavu cjepiva. Ponudili smo i da ta cjepiva otkupi Federacija i da budu besplatna za sve građane. Dobili smo odgovor da Federalno ministarstvo zdravstva nije zaduženo za nabavu cjepiva i da nemaju nekakav interes u tom. Nekoliko mjeseci kasnije to isto ministarstvo je pokušalo istu stvar da napravi putem Županijskog zavoda u Sarajevu, što nije dobro prošlo. Tako da sad snosimo posljedice ovoga svega. Ovisni smo najviše o donacijama, Covax programu. Cjepiva će doći do nas, ali tek onda kada oni koji su bogatiji od nas napune svoje zalihe“, kazala je Jurić za N1.

Za N1 je komentirala i trenutnu epidemiološku situaciju, te istaknula kako smatra da se nismo “previše opustili”, jer virus ima svoj intenzitet cirkluliranja, ima svoje ponašanje, i kad krene, onda se brzo širi u populaciji, dosegne trenutni maksimum i on se u pravilu zadržava tri do četiri tjedna, i iza toga u prirodnom njegovom ponašanju ide slabljenje do gotovo jako sitnih, jednocifrenih brojeva, tako da smo sad u tom padu kako je rekla.

“Sada iskorištavamo to vrijeme da olakšamo gospodarskom sektoru. Moramo razmišljati i o psihološkom aspektu, jer mi smo u općoj traumi. To su sve razlozi zbog kojih se, kada brojevi padnu, mjere moraju popustiti. Bitno je da naš zdravstveni sustav nadzora mora biti agilniji. Dakle, kad primijeti izbijanje – koje će sigurno doći – da li zbog uvezenih slučajeva, ili drugog, moramo reagirati promptno i ne treba se ustručavati zajednicu, mjesto, tvrtku izolirati, zabraniti putovanja dok se situacija u tom području ne sanira“, navela je.

“Dobro je da smo sad popustili mjere da se svi skupa oporavimo, ali bi bilo dobro da se ovo vrijeme iskoristi za aktivnu imunizaciju. Ako to ne budemo sad radili, a doći će do ponovnog skoka broja novozaraženih u jesen, onda tek ne možemo biti zadovoljni sa svime što je napravljeno“, dodala je.

Jurić je komentirala i nestašicu antiviperinog seruma, odnosno, seruma protiv zmijskog otrova u slučaju ujeda.

Kako je rekla, nedostatak tog seruma bi nas trebao zabrinjavati, ali da je porazno to što nas zabrinjava tek kad postane problem.

“Za proizvodnju takvih cjepiva, lijekova tvrtke, izuzev kada je stanje pandemije, trebaju nekakvo subvencioniranje države, jer proizvodnja antiviperinog seruma je jako skup proces a ne možete predivdjeti koliko ćete tog seruma trebati tu godinu. Države bi trebale raditi narudžbe za iduće godine, međutim to se ne radi i sada se sve okrenulo prema imunizaciji protiv Covida, tako da imamo takvu situaciju sada i nešto što je od vitalne važnosti mi nemamo – i to ne samo mi, nego i zemlje Europe“, navela je.

Poručila je i da građani kada idu u prirodu, odlaze u većim čizmama, zato što se velika većina zmijskih ujeda bude za donje i gornje ekstremitete. Navela je i da ako ipak do ujeda dođe, treba lagano podvezati iznad ujeda. Kazala je i da ranu ne treba isisavati, stavljati led, te da je najvažnije nekretanje jer tako izbjegavamo da cirkulacijom ne ode velika količina otrova do organa.

Potrebno je pozvati hitnu pomoć i imobilizirati pacijenta, dovesti ga u bolnicu, gdje će se pratitit njegovi vitalni parametri, te u skladu s tim davati infuziju, antibiotike, transfuzije.

Naglasila je i da su najgori otrovi koji su nektrotični te da ako dođe do ujeda takve vrst etrovnice, ona izaziva truljenje svake vrste tkiva.