Zagrebačka katedrala je posebno važna za naš hrvatski narod bez obzira gdje živimo na zemaljskoj kugli. Ona je na neki način ‚srce našega naroda‘. Ona je posebno mjesto od samog početka gradnje 1102. godine
O katedrali
Fra Iko je u uskrsnoj osmini hodočastio u Krašić i zagrebačku katedralu te je vidio da su potrebe za obnovu nakon potresa velike. Tako se razvila ideja za organizaciju turnira. „Želimo ovim turnirom, iako je to, kao što bi pjesnik Dobriša Cesarić rekao ‚kap u velikom slapu‘, iskazati svoju krepost solidarnosti i ljubav u obnovi zagrebačke katedrale koja je mnogo više od sakralnog objekta. Izabrali smo ove datume jer je blaženi Alojzije Stepinac rođen 8. svibnja.“
„Zagrebačka katedrala je posebno važna za naš hrvatski narod bez obzira gdje živimo na zemaljskoj kugli. Ona je na neki način ‚srce našega naroda‘. Ona je posebno mjesto od samog početka gradnje 1102. godine. Tijekom povijesti dobivala je sve više i više na značenju, ne samo za nas katolike. Istaknuo bih 1852. godinu kada Zagrebačka biskupija postaje nadbiskupija. Zatim, važna je obnova koja je bila nakon velikog potresa 1880. Obnovu je vodio veliki njemački arhitekt Hermann Bollé. Posebno je katedrala dobila na značenju kad je u njoj pokopan nadbiskup i kardinal Alojzije Stepinac u subotu 13. veljače 1960. U njoj, iza glavnog oltara je njegov grob koji je postao mjesto hodočašća. Proglašenjem nadbiskupa Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. katedrala dobiva još više na značenju. I ova obnova koja je u tijeku nakon prošlogodišnjeg potresa također je značajna. A katedrala će dobit još više na značenju kada Sveti Otac proglasi svetim blaženog Alojzija Stepinaca, a nadam se da će to biti brzo“, ustvrdio je fra Iko, objasnivši ime turnira.
Naš narod je solidaran narod. To posebno vidimo i iskusimo kod svih velikih stradanja, napose u zadnjim potresima koji su pogodili Sisačko-moslavačku županiju
O solidarnosti hrvatskog naroda
Potom se detaljnije osvrnuo na Stepinčevu kanonizaciju. „Trebamo čitati više puta Djela apostolska. Naučit ćemo iz tih čitanja, razmišljanja i molitve što znači epohalno razmišljanje i djelovanje. Kad čitamo što su o blaženom Alojziju Stepincu rekli papa Pio XII., sv. Ivan XXIII., bl. Pavao VI., papa Ivan Pavao I. i sv. Ivan Pavao II., možemo zaključiti da će to biti brzo.“
Istaknuo je činjenicu iz knjige umirovljenoga biskupa Ratka Perića „Nada koja ne postiđuje“. „Papa Benedikt XVI. je uvrstio u postsinodskoj pobudnci Verbum Domini 30. rujna 2010. blaženog Alojzija Stepinca, Kristova svjedoka i mučenika, s petnaest svetih ‚koji su se u dvotisućljetnoj povijesti Crkve istaknuli kao iznimni i uzorni ne samo slušatelji nego i izvršitelji Riječi Božje u svome životu i poslanju‘. Biskup Perić ih je nazvao ‚šesnaestero veličanstvenih‘.“
Fra Iko se dodatno osvrnuo na obnovu nakon potresa. „Osim što želimo sudjelovati u obnovi katedrale i tako ugraditi u nju svoj kamen, želimo potaknuti i još jednom istaknuti važnost zagrebačke katedrale za nas sve Hrvate bez obzira gdje živimo. Naš narod je solidaran narod. To posebno vidimo i iskusimo kod svih velikih stradanja, napose u zadnjim potresima koji su pogodili Sisačko-moslavačku županiju.“
Kad čitamo što su o blaženom Alojziju Stepincu rekli papa Pio XII., sv. Ivan XXIII., bl. Pavao VI., papa Ivan Pavao I. i sv. Ivan Pavao II., možemo zaključiti da će to biti brzo
O kanonizaciji blaženog Stepinca
„Svakako, solidarni su i drugi narodi“, dodao je. „Načelo solidarnosti je jedna od važnijih vrednota. Vjerujem kako je moguće da svi mi Hrvati sudjelujemo svojim prilogom u obnovi Zagrebačke katedrale. Ne znam koliko nas Hrvata ima diljem svijeta, ali govori se kako nas ima preko pet ili šest, ako ne i više milijuna. Bio bi lijepo kad bismo svi mi iz BiH sudjelovali u obnovi zagrebačke katedrale barem jednom konvertibilnom markom, oni iz Hrvatske jednom kunom, oni iz Europe jednim eurom, a oni iz Amerike i Australije jednim dolarom. Složit ćete se kako bi to bila velika simbolika koja bi nas jako povezala u tom znaku ljubavi i zajedništva“, predložio je.
Turnir „Za Stepinčevu katedralu“
Na turniru mogu sudjelovati svi koji se prijave. Turnir se igra u petak i subotu, 7. i 8. svibnja, u Dompesu. U petak natjecanje počinje u 16 sati, a u subotu u 10 sati. Nakon dolaska u Dompes sudionici se trebaju registrirati. Nakon toga bit će podijeljeni u skupine po tri igrača. Pobjednici skupina idu u sljedeću fazu koja se igra na ispadanje. Pobjednici petka i subote igraju u finalu, a drugoplasirani dijele treće mjesto. Svi novčani prilozi turnira bit će uplaćeni na račun za obnovu Zagrebačke katedrale.
Projekt Dompes
Zahvaljujući Bogu i brojnim darovateljima kojih je do sada preko sedam tisuća, projekt franjevačke zajednice Dompes uspješno napreduje. Završeno je devedeset i dva posto projekta. Studenti ondje žive i studiraju četvrtu godinu zaredom. Ove akademske godine u Dompesu je 52 studenata koji dolaze od Zadra do Županje.
I pučka kuhinja od studenoga prošle godine radi više. Svakoga dana dostavlja do dvadeset objeda obiteljima starijih i nemoćnih koji ga ne mogu sami pripremiti, a u hrani pomaže još desetak obitelji koje mogu same pripremiti objed.
Povremeno se organiziraju i tribine i dijaloški susreti. Dompes je zamišljen kao samoodrživ, a to nastojanje trenutno otežava epidemija koronavirusne bolesti.
Dompes će nastojati svake godine organizirati jednu humanitarnu akciju kao što je turnir „Za Stepinčevu katedralu“, objavio je Večernji list, a prenosi IKA.
