Teško vrijeme: Postoji li sloboda medija?

Obilježava se od 1993. godine kad ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila i službenim. Cilj obilježavanja tog Dana, koji okuplja medijske profesionalce, koji potom procjenjuju stanje slobode medija i raspravljaju o mogućnostima za rješavanje brojnih izazova, jest podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njezinih temeljnih načela. Obilježava se na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju su sastavila skupina afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, s jedinstvenom vizijom – zaštititi temeljna prava slobodnog tiska.

Na Svjetski dan slobode medija nevladina organizacija ''Reporteri bez granica” objavljuje izvješće “Indeks slobode medija” koja je rang lista za slobodu medija u svijetu.

Prvi put je objavljena 2002. Indeks je stvorena na temelju upitnika kojeg odgovaraju ispitanici partnerskih organizacija diljem svijeta.

Reporteri bez granica (RSF) u svom godišnjem izvještaju Svjetski indeks slobode medija upozoravaju kako je došlo do dramatičnog pada slobode medija od početka pandemije COVID-19 širom svijeta.

Ozbiljni problemi

U izvješću Reportera bez granica i po njihovom Svjetskom indeksu medijskih sloboda (World Press Freedom Index) za 2022. godinu, Bosna i Hercegovina se nalazi na 67. mjestu i pala je za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Srbija je najlošije rangirana od svih zemalja bivše Jugoslavije, iako se na skali popela za 14 mjesta u odnosu na izvješće iz 2021. godine i sada je 79. mjestu u kategoriji problematičnih zemalja.

U istoj kategoriji su i BiH, Slovenija (54. mjesto), Sjeverna Makedonija (57. mjesto) te Crna Gora (63. mjesto). Hrvatska je zauzela 48. mjesto i nalazi se u kategoriji “zadovoljavajućih”, prenosi N1.

Prema Svjetskom indeksu medijskih sloboda koji objavljuju Reporteri bez granica, u svijetu se dogodila dvostruka polarizacija, pojačana informacionim kaosom i ona je prisutna kako u pojedinačnim državama, tako i u odnosu među državama na međunarodnoj razini.

Na osnovu tog izvješća za 2022. godinu, koji procjenjuje stanje novinarstva u 180 zemalja i teritorija, ukazuje se na katastrofalne efekte informacijskog kaosa koji su posljedica djelovanja globaliziranog i nereguliranog online informativnog prostora, a koji potiče širenje lažnih vesti i propagande.

Interesi

U izjavi visokog predstavnika u ime EU-a navedeno je kako je u 2022. više od 400 novinara iskoristilo EU-ov mehanizam za zaštitu boraca za ljudska prava, a EU je u mnogim regijama poduzeo važne mjere za potporu novinarima, neovisnim medijima i borbi protiv dezinformiranja u kontekstu pandemije.

''EU je prošle godine u nekoliko navrata osudio zastrašivanje i uznemiravanje koje trpe neovisni novinari u zemljama diljem svijeta. Među ostalim i preko svojeg posebnog predstavnika za ljudska prava EU održava kontakt s progonjenim neovisnim novinarima i posreduje u potpori pritvorenim novinarima i blogerima.

Sloboda informiranja i sloboda govora svugdje se moraju promicati i štititi. To je svima u interesu. EU će se i dalje protiviti svakom ograničavanju slobode izražavanja i cenzuri, na internetu ili izvan njega, jer se time krši međunarodno pravo o ljudskim pravima. Sloboda medija temelj je demokratskih društava, koja mogu napredovati samo ako građani imaju pristup pouzdanim informacijama i mogu donositi informirane odluke. Sloboda medija znači sigurnost za sve'', navodi se u izjavi visokog predstavnika EU.