BiH je 2020. zahvatila najgora kriza zadnjih 25 godina, oporavak neizvjestan

Nakon ove recesije prouzročene pandemijom COVID-19, koja je rezultirala procijenjenim smanjenjem rasta u regiji od 3,4 posto u prošloj godini, očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2021. ostvariti rast od 4,4 posto. U daljnjem razdoblju se očekuje usporavanje rasta na 3,7 u 2022. i 2023., pri čemu će produžene posljedice pandemije i dalje utjecati na manje investicije i zaposlenost u regiji”, navodi se, prenosi Klix.

Izvješće obuhvaća i tezu da je Bosnu i Hercegovinu u 2020. zahvatila najgora recesija u posljednjih 25 godina, uz smanjenje ekonomskog rasta za 4,3 posto, u najvećoj mjeri zbog povećanja broja novih slučajeva zaraze koronavirusom, pada potrošnje, investicija i potražnje iz inozemstva. Iako očekuju da će u BiH ekonomski rast u 2021. dostići 2,8 posto, dinamika i tijek oporavka su krajnje neizvjesni, napominje se u izvješću.

“Znamo da se dosta toga može i treba učiniti sada, da bi se smanjile osjetljivosti koje je kriza istaknula – kao što su slabosti u zdravstvenom i obrazovnom sektoru i poslovnom okruženju. Sada je vrijeme da se radi ne samo na oporavku od krize, već i na razvoju dugoročnih rješenja kojima će se izgraditi otpornija, inkluzivnija ekonomija u razdoblju nakon pandemije”, kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Izvješće preporučuje da BiH nastavi na reformskom putu u pravcu rješavanja dugo prisutnih pitanja – ukorijenjenih strukturalnih i institucionalnih problema. BiH treba omogućiti iskorištavanje potencijala privatnog sektora i smanjiti veliku zastupljenost javnog sektora, uz stavljanje prioriteta na međunarodne integracije kroz investicije i izvoz.

“Sigurno je da primjećujemo neke pozitivne trendove u regiji, potaknute brzim djelovanjem mnogih zemalja na ublažavanju najtežih posljedica pandemije, ali posljedice pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje će se osjećati. Provođenje cijepljenja, uz rast povjerenja, potrošnje i trgovine, će također pomoći da se održi ovaj zamah, ali zemlje moraju i dalje s pažnjom usmjeravati napore ka uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala”, izjavila je Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Pandemija je zaustavila desetljeće napretka u povećanju zarada i smanjenju siromaštva u svim zemljama regije, a tržišta rada na Zapadnom Balkanu, nadoknadila su tek polovicu gubitaka izazvanih pandemijom – ostavljajući veliki broj nezaposlenih i primoravajući mnoge da potpuno napuste tržište rada.

Iako se stopa nezaposlenosti smanjila – sa 13,5 posto u 2019. na 12,6 posto u 2020. – to je većinom posljedica povećane neaktivnosti, pri čemu je ukupan gubitak radnih mjesta na Zapadnom Balkanu dostigao gotovo 70.000 do kraja 2020. Dalje, ovi gubici su disproporcionalno pogodili osetljivije grupe stanovništva u regiji, uključujući žene i mlade – pri čemu je stopa nezaposlenosti među mladima dostigla 33,6 posto u 2020., zaustavljajući petogodišnji trend pada.

Prema izvješću, javne politike u regiji treba ostati jasno fokusirane na borbu protiv pandemije, ograničavanje socijalnih utjecaja i poticanje oporavka. Sve bi zemlje trebale osigurati da njihovi zdravstveni sustavi imaju adekvatne resurse za nabavku i distribuciju cjepiva, testiranje, liječenje, osobnu zaštitnu opremu i adaptaciju i održavanje zdravstvenih ustanova.

Investicije u obrazovanje, digitalizaciju i druge infrastrukturne projekte, kao i zelene inicijative, također trebaju biti prioritet, obzirom da one mogu ubrzati neophodnu tranziciju ka manjoj ovisnosti od ugljika, kako zemlje budu izlazile iz pandemije.