Mlijeko, namještaj i voda postaju brend BiH na brojnim vrijednim tržištima

Zabilježen rast izvoza Europska unija je, pokazuje Analiza vanjskotrgovinske razmjene za 2020. i dalje naš glavni vanjskotrgovinski partner, tako da u ukupnom obimu robne razmjene EU sudjeluje sa 65,3%, zatim zemlje potpisnice Sporazuma „CEFTA-e 2006“ učestvuju s 14,0%, dok ostale zemlje sudjeluju sa 20,7%. Izvoz u EU ostvaruje sudjelovanje sa 72,4% u ukupnom bh. izvozu. I dok su sve kategorije proizvoda u pandemijskoj 2020. zabilježila pad izvora, samo je jedna grana rasla, a to je drvna industrija.

Podaci su jasni, u prošloj godini BiH je izvezla namještaja u vrijednosti od respektabilnih 355,57 milijuna maraka, dok je godinu ranije (2019.) izvoz iznosio 338,02 milijuna maraka. Drugim riječima izvoz je u kriznoj 2020. porastao za pet posto. A porast biljeći i izvoz obrađenog drveta, pa smo tako u 2020. godini izvezli 325,74 milijuna maraka, odnosno 2 posto više u odnosu na 2019. godinu.

U kontekstu industrijske proizvodnje Bosna i Hercegovina već dulje vremena na inozemna tržišta plasira nekoliko prepoznatljivih proozvoda, kao što su sjedala, a čiji je izvoz lani zabilježio cifru od 507 milijuna maraka kao i čelične konstrukcije, a čiji izvoz kontunirano raste od 2016. godine te je lani zabilježio iznos od 328,98 milijuna maraka.

Kada je riječ o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima ukupan izvoz poljoprivrednih proizvoda iznosio je 846,40 milijuna maraka, a uvidim u tabelu proizvoda koji su ostvarili najveći izvoz, pa čak i povećanje u odnosu na 2019. godinu vidljivo je kako se nameće nekoliko njih, odnosno poljoprivrednih kultura u koje bi trebalo stoga i dalje planski ulagati. U 2020. godini, BiH je najviše izvozila, od poljoprivrednih proizvoda, maline, kupinje i dudove u vrijednosti od 69,66 miliona KM što je rast od 15% u odnosu na 2019. godinu.

A prilično ohrabrujuće zvuči i podatak kako je došlo do rasta izvoza mlijeka, a na koje se već jedno vrijeme gledao kao na porepoznatljivi izvozni brend Bosne i Hercegovine.

Tako je izvoz mlijeka i pavlake iznosio 65,98 milijuna maraka, a što je rast u odnosu na 2019. godinu kada je izvoz iznosio 60,32 milijuna maraka. Zbog toga je evidentno i povećanje broja gazdinstava koji se bave stočarstvom-oko 13.000 proizvođača u cijelosti ili djelomični ostvaruje egzistencijalne prihode domaćinstva iz proizvodnje mlijeka.

Međutim, analitičari se slažu kako bi u kontekstu mljekarstva trebalo raditi više planski i uz koordinaciju kako bi se pored povećanja izvoza siroviog mlijeka, povećao i izvoz mliječnih proizvoda.

Nažalost, i dalje uvozimo visokovrijedne mliječne proizvode, u prvom redu sireve, maslac, voćni jogurti i slično, a taj bi trend, ističu upućeni, trebalo preokrenuti.

U kontekstu prehrambene industrije veliki potencijali leže i u uzvozu svježe vode za piće, a podatak kako smo u prošloj godini zabilježili izvoz od 33,42 milijuna maraka stvara prostor za optimizam u daljnji razvoj ovoe vrste poslovanja. Ulje od sjemena sucokreta ili šafranike, za tehničke ili industrijske svrhe također je izmino cijenjen proizvod kojim se Bosna i Hercegovina nameže na međunarodnom tržištu, a lani smo u ovoj grani zabilježili respektabilan izvoz od 65,40 milijuna maraka.

Gotovi proizvodi

Općeprihvaćeno je mišljenje kako bi, za razliku od forsiranja izvoza sirovina, a što je uglavnom obilježje domaćeg izvoza, trebalo vući strateške poteze koji bi za cilj imali stvaranje što većeg broja isplativih gotovih proizvoda veće vrijednosti, počevši od poljoprivrede, pa do drvne industrije. Uloga vlasti na svim razinama u tom bi kontekstu bila iznimno značajna, a posebice kroz poteze koji bi išli u smjeru smanjenja prevelikog broja složenih, mukotrpnih i skupih administrativnih procedura koje negativno utječu na poslovno okruženje, te stvaraju prepreke za ulazak i izlazak na tržište i rast.

Stoga se kao rješenje nameće pojednostavljenje postupaka registracije poduzeća, te procedura izdavanja dozvola.