Ljubuški među lokalnim sredinama koje imaju dvije ili više poduzetničkih zona

Prema podacima iz dokumenta ”Informacija o stanju poduzetničke infrastrukture u FBiH”, na području Federacije BiH trenutačno postoji čak 130 poduzetničkih zona. Od tog broja, 18 ih nije aktivno, dok je kod ostalih zona stupanj aktivacije različit i kreće se od potpuno aktivnih do onih koje su se tek počele puniti gospodarskim subjektima.

Također, oko deset jedinica lokalne samouprave još nema osnovanu poduzetničku zonu (Velika Kladuša, Dobretići, Glamoč, Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo…).

Imamo određen broj lokalnih uprava koje nisu donijele odluku o osnivanju zona, a dostavile su nam podatke kako ih posjeduju. Riječ je, primjerice, o Travniku i Jajcu. Te lokalne samouprave treba usmjeriti da tu formalnost obave što prije jer je to jedan od uvjeta za dobivanje pomoći od viših tijela vlasti za izgradnju poduzetničkih zona, navodi se u izvješću Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH, piše Večernji list.

Ističu kako se na osnovi prikupljenih podataka vidi da je prosječna površina poduzetničkih zona u Federaciji BiH oko 30 hektara. Od navedenih 130 gospodarskih zona, 51 se ubraja u mikrozone, 58 u male zone, 14 u srednje zone, dok je velikih svega sedam. Zanimljivi su podaci koji govore o broju aktivnih korisnika u ovim zonama, tj. stupnju aktivacije poduzetničke zone. Tako na području Federacije BiH postoji oko 20 potpuno aktivnih poduzetničkih zona.

U te zone ubrajaju se Bukva u Tešnju, industrijska zona u Gračanici, Jug u Livnu, Zenica u Zenici, PC-96 u Vitezu, nova industrijska zona u Vogošći, Tromeđa u Čitluku, Lipnica u Tuzli, Dusine u Orašju, XP–Žepče, industrijska zona u Gradačcu, Ekonomija – Batvice u Zavidovićima, kao i poduzetnička zona u Donjem Vakufu.

Iskorištenost zemljišta zona kreće se oko 55 %, što je, u svakom slučaju, nedovoljno, zaključili su iz Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta FBiH. Inače, poduzetničke zone predstavljaju poduzetničku infrastrukturu u užem smislu i one su infrastrukturno opremljena područja koja odgovaraju zahtjevima poduzetnika te su prostorno-planskom dokumentacijom predviđene za obavljanje određene vrste gospodarske djelatnosti, piše Večernjak.

Karakterizira ih zajedničko korištenje prostora koji organiziraju i opremaju slični poslovni subjekti, kojima se, s obzirom na afinitete i potrebe, ”boravkom” u poslovnoj zoni otvara mogućnost suradnje i poslovnog povezivanja/umrežavanja, racionalizacija poslovanja u pojedinim segmentima te korištenje raspoloživih resursa zajedno s ostalim korisnicima u zoni. Svojim ”stanarima” poslovne zone nude određene pogodnosti koje mogu biti iskazane kroz nižu cijenu građevinskoga zemljišta, povoljnije najamnine, odgođeno plaćanje, pogodnosti u poreznoj politici, lakši pristup kapitalu, organiziran marketinški nastup, pomoć pri izvozu i dr.