Uvesti rigorozne sankcije za kršenje zakona u procesu javnih nabavki

Upravo su izmjene zakonskog okvira jedan od 14 prioriteta koji je Europska komisijaidentificirala u svom Mišljenju o zahtjevu naše zemlje za članstvo u Evropskoj uniji. A usvajanje Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama od Vijeća ministara BiH povod je i bilo za jučerašnju konferenciju o temi ‘Unapređenje sustava javnih nabavki u BiH’ koja je održana u okviru USAID-ove podrške žiteljima u borbi protiv korupcije, piše Dnevni list.

Predsjedavajuća Skupštine Transparency International u BiH Aleksandra Martinović poručuje kako unaprijeđenije Zakona o javnim nabavkama, putem usvajanja izmjena i dopuna, trebalo podrazumijevati osnaživanje antikorupcijskih odredbi.

– Radi se o prijedlogu u čijoj izradi je aktivno sudjelovalo civilno društvo u saradnji s radnom grupom koju je formiralo Vijeće ministara. Izvješća Europske komisije govore o obavezi dodatnog usklađivanja sa europskim pravnim okvirom, odnosno sa novim direktivama o javnim nabavkama, a koje u značajnoj mjeri unapređuju transparentnost čitavog ciklusa javnih nabavki, od planiranja do realizacije ugovora - kazala je Martinović.

Europske direktive

Nastavlja kako su dodatni motivi za izmjene zakona bili otklanjanje određenih tehničkih grešaka koje su se pokazale u primjeni aktuelnog propisa koji je usvojen 2014. Nadalje, smatra kako izmjene Zakona o javnim nabavkamapredstavljaju jednu vrstu prelaznog rješenja obzirom da je broj potrebnih intervencija u aktualnom propisu, kako bi se izvršila sva potrebna usklađivanja sa europskim direktivama i kako bi se riješili svi problemi u praksi, daleko prelaze nešto što može zvati izmjenama i dopunama.

Napomenula je kako zakonski prijedlog danas ne izgleda onako kako je izgledao kada izašao iz radne grupe, dodajući da se radi o uklanjanju nekoliko odredbi iz tog prijedloga koje tretiraju pitanja modela kaznenog djela, te inspekcijskog nadzora. Kako je kazala, trenutno ‘ovo kazneno djelo je sadržano u zakonu RS-a i Brčko distrikta, dok državni zakon i zakon FBiH to ne sadrži. Shodno tome još jednom je apelirala na nadležna ministarstva pravde da postupe u skladu sa najavljenim inicijativama izmjena kaznenog zakona.

– Druga važna stvar jeste inspekcijski nadzor nad provođenjem propisa koji se sada navodno ne nalazi u ovom prijedlogu koje je Vijeće ministara BiH usvojilo. U nekom narednom razdoblju očekujemo da se, prije svega, osnaže sankcije, a koje smo izgubili kroz ovaj inspekcijski nadzor. U pitanju su prekršajne sankcije koje zakon predviđa i koje su zaista niske, maksimalan njihov iznos je 15 tisuća maraka - pojasnila je Martinović.

Smatra da su to prekršajne novčane sankcije koje nisu dovoljne.

– Ono što smo mi iz civilnog društva uspjeli jeste da se rok sudovima za postupanje ovim predmetima ograniči na maksimalnih 60 dana, jer svi ti procesi traju predugo - dodala je.

O nabavci cjepiva

Dušanka Majkić, predsjedavajuća Povjerenstva za financije i proračun Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, kazala je da nije vidjela novi Zakon o javnim nabavkama.

– Svaki od ta tri prijedloga, bit će veći problem njegova implementacija nego sam zakon. Zato jer i ono što je dobro, ne primjenjuje se. Najčešći problem kod institucija koje imaju veliki proračun su problem javnih nabavki - stava je Majkić.

Tijekom obraćanja medijima razgovaralo se i o nabavkama cjepiva osvrćući se na neusvajanje dopuna Zakona o javnim nabavkama i Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima na posljednjoj sjednici Doma naroda PSBiH.

– Mi detaljnije gledamo i razmatramo zakone. Ja sam sve to dva dana gledala, u čemu su razlike i sličnosti… I jedan i drugi zakon omogućavaju da se uvoze cjepiva. Federacija treba da objavi javno zašto nitko ništa nije učinio na pripremi da se dođe do cjepiva što prije. Rusi su jasno rekli, ne samo dat ćemo vam cjepiva, već što se tiče isporuke, izaberite koji način hoćete i nitko ništa - naglasila je Majkić.

Ona je događaje u Domu naroda opisala kao ‘pokrivanje SDA’, te je dodala da se ona osobno ne osjeća odgovornom zbog toga što BiH nije nabavila cjepiva.

Srđan Blagovčanin (Transparency Internationala BiH)mišljenja je kako postojeći zakonski okvir nije bio prepreka ni brana vlastima BiH da poduzmu odlučnije korake kada je riječ o pandemijskoj krizi, odnosno da nabave cjepiva.

– Ove stvari koje se događaju nažalost predstavljaju političke igrokaze i mislim da je vrlo neodgovorno u ovakvoj situaciji, kada su žitelji životno ugroženi, nečinjenjem dodatno ugrožavati živote žitelja BiH - kaže Blagovčanin