Komplicirano: Kako zatvoriti tvrtku u Federaciji?
- Napisao/la faktor.ba
- Objavljeno u Bosna i Hercegovina
- Ispis
- Pošalji e-mail
Novac, uvjerenja, potvrde od sudova, odluke koje mora izraditi notar, osnivački akt, imenovanje direktora, navođenje djelatosti, neki su od dokumenata koje morate imati ako želite registrirati ftvrtku.
Međutim, prema riječima bivših poslodavaca, samo gore od toga je zatvaranje tvrtke.
Postupak se provodi, ovisno o kojoj djelatnosti je riječ, kod sudova, općina, ministarstava i treba vam ogromna papirologija i novac.
- Kada sam otvarao tvrtku mislio sam da nema gorih procedura, čekanja, ali ima, to je zatvaranje tvrtke. Ovdje je lakše umrijeti nego zatvoriti tvrtku pored silnih procedura, defiskalizacije, na sve strane traže da se plate nekakvi troškovi, tu je odjava identifikacijskog broja, fiskalne kase, rješenje o brisanju tvrtke, uvjerenja... Nemoguće je sve pobrojati. Otkud čovjeku koji želi da zatvori tvrtku pare? Da ih je imao, ne bi gasio djelatnost, ostavio radnike bez posla - ispričao nam je jedan od bivših poslodavaca.
Pojašnjenje smo potražili u Poreznoj upravi FBiH.
Odjava radnika, izmirenje obaveza
- Postupak zatvaranja obrta ili gospodarskog društva provodi se kod nadležnih registracijskih tijela, odnosno, sudova kada je riječ o brisanju gospodarakih društava, kod općina za samostalne poduzetnike-obrtnike, kod ministarstava za udruge/fondacije... Međutim, ukoliko društvo ili poduzetnik ne obavlja djelatnost, potrebno je poduzeti sve aktivnosti na zatvaranju društva ili obrta u smislu odjave radnika, vlasnika djelatnosti, izmirenja obaveza, brisanje iz registra fiskalnih uređaja, te druge aktivnosti kod nadležnog registracijskog tijela, a kako se ne bi i dalje obračunavale porezne obveze i kamate po tom osnovu, te da bi se izbjegle eventualne sankcije - navode iz Porezne uprave FBiH.
Pojašnjavaju da Porezna uprava FBiH provodi postupak odjave identifikacijskog broja nakon što osoba koja prestaje sa obavljanjem djelatnosti, pokrene postupak odjave podnošenjem propisanog obrasca i rješenja o izvršenom brisanju iz registra nadležnog registracijskog tijela.
- Rješenje registracijskog tijela o brisanju iz registra se uz propisani obrazac dostavlja Odsjeku za registraciju i edukaciju pri županijskim poreznim uredima. Pod uvjetom da su izmirene porezne obaveze, taj postupak odjave identifikacijskog broja u Poreznoj upravi traje najduže pet radnih dana. Postupak odjave identifikacijskog broja se ne naplaćuje, a obrasci su besplatni i dostupni na službenoj web stranici Porezne uprave Federcije BiH. Međutim, ukoliko porezni obveznik ima neizmirenih poreznih obaveza, postupak odjave se obustavlja dok se ne izmire obveze - pojašnjavaju.
Defiskalizacija fiskalnog uređaja košta 50 KM
Dodaju da u postupku zatvaranja i brisanja gospodarskog društva, obrta, udruge, fondacije, u nadležnosti Porezne uprave Federacije BiH je izdavanje uvjerenja o izmirenim ili neizmirenim poreznim obvezama za porezne obveznike. Zatim, koordinacija aktivnosti sa sudovima i drugim nadležnim tijelima u vezi s obustavom početka postupka likvidacije, stečaja, reorganizacije ili poništavanja registracije pravnog lica ili organizacije na razdoblje do 120 dana, radi provedbe poreznih zakona, te prijavljivanje poreznih obveza u postupcima stečaja i likvidacije.
Koliko košta defiskalizacija, odnosno, zatvaranje fiskalne kase?
- Prema informacijama iz ovlaštenih servisa okvirna cijena defiskalizacije fiskalnog uređaja je 50,00 KM na koju se još obračuna i PDV. Porezni obveznik dužan je sa ovlaštenim servisom zaključiti ugovor o servisiranju i tehničkoj podršci fiskalnog sustava, a u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti, dužan je, putem ovlaštenog servisa, podnijeti Poreznoj upravi Federacije BiH zahtjev za brisanje iz registra fiskaliziranih uređaja - kazali su.
Predočili su i razliku između zatvaranja obrta i tvrtke sa ograničenom odgovornošću.
- Prestanak poslovanja obrta je propisan zakonima koji reguliraju samostalno obavljanje djelatnosti – zakonom o ugostiteljstvu, trgovini, obrtu, zdravstvu, cestovnom prometu, odvjetništvu, notarima i drugim, ovisno od vrste djelatnosti, a prestanak poslovanja društava sa ograničenom odgovornošću propisan je Zakonom o gospodarskim društvima. Kod zatvaranja obrta, nakon što je rješenjem nadležnog registracijskog tijela utvrđen prestanak obavljanja obrta, porezni obveznik je dužan da podnese zahtjev za odjavu identifikacijskog broja i da podnese obrasce za odjavu iz Jedinstvenog sustava registracije, kontrole i naplate doprinosa - pojašnjavaju i dodaju:
- Zatim Porezna uprava FBiH provjerava je li porezni obveznik podnio sve porezne prijave i ima li dugovanja po osnovu javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH.
Ukazuju da kod zatvaranja društva sa ograničenom odgovornošću postoje dva postupka, stečajni i likvidacijski, koji se vode pred nadležnim sudom.
Prinudna naplata kod zatvaranja obrta
- Za potrebe njihovog provođenja, poreznom obvezniku se izdaje uvjerenje o stanju poreznih obaveza, nakon što se utvrdi da je podnio sve porezne prijave. Ako su sve prijave podnesene i izmirene obaveze po osnovu javnih prihoda, PUFBiH provodi postupak o odjavi identifikacijskog broja. Međutim, ukoliko porezni obveznik ima neizmireno poreznih obveza, postupak odjave se obustavlja i o tome se obavještava podnositelj prijave. U postupku zatvaranja obrta, kod poreznih obveznika koji imaju dugovanja po osnovu poreznih obveza, provodi se postupak prinudne naplate fizičkih lica – vlasnika obrta sve do namirenja, dok se nakon otvaranja stečajnog postupka gospodarskog društva, postupci prinudnog izvršenja prekidaju - navode iz PUFBiH.
Napominju da u postupku koji provodi Porezna uprava kod zatvaranja obrta i gospodarskog društva, na trajanje postupka u najvećoj mjeri utječe činjenica je li porezni obveznik ima ili nema neizmirenih poreznih obaveza.