Da nije zakona iz Herceg Bosne, ni Božić ne bi bio neradni dan

potvrdila je prava histerija stvorena zbog odluke da se u Hercegbosanskoj županiji (HBŽ) božićni blagdani i novogodišnji praznici proglase neradnim danima na temelju zakona koji je donio Sabor Hrvatske Republike Herceg Bosne (HR HB), piše Zoran Krešić za Večernji list BiH.

Naime, ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije Momčilo Bajić, inače član Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, 23. prosinca donio je odluku rukovodeći se Zakonom o blagdanima i neradnim danima Hrvatske Republike Herceg Bosne (Narodni list HR HB, broj 45/95).

Zakoni HB još vrijede

U obavijesti o neradnim danima u HBŽ-u doslovno se to navodi. “Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije obavještava građane Hercegbosanske županije da su 24. i 31. prosinca (četvrtak) neradni dani u HBŽ-u, 25. i 26. prosinca (petak i subota) – božićni blagdani, 1. i 2. siječnja (petak i subota) 2021. godine – novogodišnji praznici i 6. siječnja (srijeda) 2021. godine – Sveta tri kralja – blagdani i neradni dani u Hercegbosanskoj županiji u koje poslodavci, ustanove, tijela uprave i druge pravne osobe ne rade sukladno Zakonu o blagdanima i neradnim danima Hrvatske Republike Herceg Bosne (Narodni list HR HB, broj: 45/95)”.

Nakon toga krenula je hajka bošnjačkih medija i dijela javnosti s etiketama o “zločinačkoj Herceg Bosni”, presudi Haaškog suda, UZP-u… No uporno se izbjegavala bit ova odluke i zašto je donesena. Najdalje su pak otišli pojedini mediji pitajući se zašto se ministar Bajić nije pozvao na županijske ili federalne zakone. A da su, primjerice, pročitali bilo koji dokument o uspostavi FBiH, ali i znali činjenicu ni kako BiH ni FBiH, pa tako ni županije, nemaju zakon o praznicima i blagdanima, ne bi pisali gluposti. A da se, primjerice, ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije nije pozvao na zakon iz vremena Herceg Bosne, ne bi postojao zakonski temelj da Hrvati, ali i drugi katolici, uopće dobiju neradne dane.

Sastavni dio uspostave Federacije BiH jest i odluka da svi prijelazni političko-pravni aranžmani, a što je bila i Herceg Bosna, kao i njezini propisi, odluke i zakoni ostaju vrijediti. I upravo ta činjenica najbolje demantira zapjenjene apologete većinskog nacionalizma, negiranja Hrvata i njihovih legalnih institucija kakva je bila i HR HB.

Prijelazna Republika BiH

S druge strane, dovoljno je samo uporabiti Google koji će dati odgovore i koje je to praznike bošnjačka stranka označila za neradne dane, a odluke koje donose federalne vlasti redovito se pozivaju na zakone Republike BiH, koja također više ne postoji te je bila prijelazni aranžman.

Naime, radi se o Zakonu o praznicima (Službeni list Republike BiH, broj 2/92 i 13/94). Naime, tim se dokumentom određuje da su međunarodni praznici koji se slave Nova godina, Prvi svibnja i Dan pobjede nad fašizmom. Na sličan način bošnjačke vlasti RBiH donijele su i zakone o 25. studenome kao Danu državnosti, dok su 1. ožujka proglasile Danom neovisnosti, no koji se ne slave u većem dijelu zemlje.