Žene u politici: Žene na listama i(li) žene u parlamentima?

Zastupljenost žena kandidata i njihovo biranje na izborima na značajne pozicije je daleko ispod prosjeka, pokazuju poražavajući podaci analize ovogodišnjih izbornih rezultata.

Koliko će još trebati vremena, da se žene izbore za status na političkoj sceni?

Iako se žene nalaze na listama, one ne bivaju izabrane u onom postotku koji bi bio očekivan. U odnosu na 2016. godinu, na ovogodišnjim Lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini izabrano je tek pet žena i to u manjim sredinama, koje su prepoznale značaj i važnost kandidatkinja na izborima.

Mirjana Marinković Lepić bila je kandidatkinja za gradonačelnicu Tuzle na ovogodišnjim lokalnim izborima.

MIRJANA MARINKOVIĆ-LEPIĆ, zastupnica u ZD PSBiH

“Moram reći da se predsjednici tadašnjih općina, načelnici, gradonačelnici prate u povijesti Tuzle od neke 1878. godine i da je u tom razdoblju samo jednom bila žena predsjednica općine i to u mandatu od dvije godine, osamdesetih godina prošlog stoljeća. Mislim da naši građani ne prate dovoljno programe nas koji istupamo u političkim kampanjama, možda nedovoljno prate i naš rad – nas koji smo već u politici.”

Od 425 kandidata za načelnika ili gradonačelnika bilo je tek 29 žena, a od 30 000 187 kandidata za pozicije općinskih vijeća broj žena kandidata je 12 000 763, ističu iz SIP-a.

Više od 50 posto od ukupne populacije žena ne glasa i ne izlazi na izbore.

SUAD ARNAUTOVIĆ, član SIP-a BiH

“Mislim da bi u narednim izmjenama izbornog zakonodavstva trebalo skrenuti pažnju na član 4.19 Izbornog zakona kojim je prema sadašnjem pozitivnom zakonodavstvu propisano da se smatra ravnopravnost spolova ako ima 40 posto suprotnog spola na kandidatskoj listi. Mislim da nema nikakvog razloga da taj postotak ne bude 50/50, odnosno da se lista tako uredi da svaki drugi kandidat na listi bude drugog spola.”

Iz povjerenstva za ostvarivanje ravnopravnosti spolova smatraju da se ravnopravnost žena, prije svega, mora ostvariti u strankama kako bi žene mogle dalje napredovati u političkom angažmanu.

SNJEŽANA NOVAKOVIĆ-BURSAĆ, Povjerenstvo za ostvarivanje ravnopravnosti spolova ZD PSBiH

“Definitivno drugačije nas se gleda, teže nam se opraštaju greške, traži nam se neki gaf kako bi vas diskreditirali.”

LEJLA RAMIĆ-MESIHOVIĆ, UNDP

“Iskustva i svjedočanstva o ključnim problemima s kojima se suočavaju kao žene koje su dijelom izbornog procesa od uskraćivanja resursa, dvostrukih aršina, žrtve koju njihove obitelji vrlo često moraju podnijeti kao i pritiske u javnosti.”

Međunarodna obaveza naše zemlje i put za stvaranje demokratskog bh. društva je poštivanje Zakona o ravnopravnosti spolova BiH i veća zastupljenost žena u politici, zaključili su sugovornici, piše BHRT.