Pčelari u BiH ove godine bez meda - je li realna cijena od 18 KM?
- Napisao/la agroklub.ba
- Objavljeno u Bosna i Hercegovina
- Ispis
- Pošalji e-mail
Godina koja je polako na izmaku bila je prilično izazovna i za pčelare u Bosni i Hercegovini. Čuvenog po kvalitetu, hercegovačkog meda, iz ove sezone nema ili su sakupljene količine veoma male.
Mnogi proizvođači su potvrdili kako je ovo jedna od lošijih godina tako da su kupcima nudili prošlosezonske zalihe. Ovakvo stanje pogodovalo je trgovcima "lažnog" meda pa je neophodno pojačane inspekcijski nadzor, kako bi se zaštitili domaći pčelari.
Med za prodaju iz prošlogodišnjih zaliha
"Imam 140 društava, dobio sam oko kilogram ili dva meda. Ni troškove nisam pokrio", priča pčelar Milo Vidaković, iz Trebinja. Inače, dolazi sa Bobanske površi, gdje je pčelarenje tradicionalna grana poljoprivrede.
Na ovakvu situaciju dosta su utjecale i nepovoljne vremenske prilike. Pojedini proizvođači prihranjivali su košnice i u maju mjesecu dok su oni koji su selili svoje pčelinjake na sjever Hercegovine, osigurali hranu za zimu.
Dolaze li sve teže godine za pčele, a manje profitabline za pčelare?
Prema riječima uzgajivača, ima meda za prodaju, ali iz prošlogodišnjih zaliha jer ove godine praktično i da nisu vrcali jer nisu imali od čega.
Okrenuti se drugim pčelinjim proizvodima ?
I za otkupljivače ove godine nema meda. Oni ga otkupljuju od domaćih proizvođača pa ga na tržištu prodaju po cijeni i do 30 KM.
"Otkupna cijena iznosi od 10 do 12 KM dok je veleprodajna kod nas 14 KM. U ovom lancu zaradu ostvaruju trgovine i distributeri, ali ne i oni koji bi trebalo", naveo je Zoran Jakšić, direktor Hercegovina meda d.o.o. Trebinje.
Pčelari ocjenjuju da bi u postojećim uvjetima cijena od 18 KM bila sasvim realna.
Proizvodnja pčelinjeg otrova ima potencijala u BiH - u planu nove obuke
Iako proizvođači u ovom dijelu zemlje već desetljećima prave med, proizvodnja pčelinjeg otrova za sada je još uvijek novina u Bosni i Hercegovini, a pri tom ima potencijala da se razvije.
Podsjećamo da je Savez pčelara "KADULJA" sa edukacijom svojih članova o ovom pčelinjem proizvodu počeo još u kolovozu, a u cilju njegove dalje upotrebe u farmaceutskoj industriji.
"Mi ovdje imamo kapaciteta za jednu takvu proizvodnju, s obzirom na veličinu našeg saveza, članove, znanje s kojima raspolažemo o tome kako izvaditi i pravilno skladištiti otrov, možemo biti ozbiljni snabdjevači farmaceutskoj industriji", rekao je za Agroklub Dobro Zovko, predsjednik ovog Saveza, čije je sjedište u Ljubuškom.
