Krupni interesi: Ove kladionice duguju 46,5 milijuna maraka državi

Isović je odgovore poslao i na ruke predsjedavajućeg Zastupničkog doma PSBiH Nebojše Radmanovića (SNSD).

Koliko je kladionica poslovalo u RS-u i FBiH tokom 2019. i 2020. godine? Koliki su njihovi ukupno prijavljeni prihodi u 2019. i 2020, koliko je ukupni iznos naplaćenog poreza i poreznog duga u 2019. i 2020? Ukoliko postoje porezna dugovanja pojedinih kladionica, molim vas da mi navedete sve porezne dužnike i iznose koje duguju, zatražio je Nešić.

Nagodbe stranaka

Derby bet shop kladionice iz Mostara su, kako je naveo Isović, najveći dužnik, sa glavnicom od 16 milijuna i 42.064,98 KM, te kamatom koja iznosi 6.021.777 maraka. Slijedi ih Intersport, također iz Mostara, sa glavnicom od 9.974.058,37, te kamatom koja je dostigla čak 8.915.113,14 maraka. Od onih koji su prešli milijun maraka duga državi, tu su još Remi sportske kladionice iz Tuzle sa 2.945.720,23 i kamatom od 336.123,73 marke te Millennium iz Ljubuškog, čiji se dug popeo na 1.531.580 KM.

Kadriju Hodžića, profesora Ekonomskog fakulteta u Tuzli, pitamo može li se očekivati da se pitanja poput rada kladionica urede ili će akteri u vlasti nastaviti uvjetovati jedni druge uz izostanak rješenja.

Kadrija Hodžić: Kladioničarenje je jedan od najkrupnijih interesa stranaka

– Za mnoštvo sudionika u političkim procesima gotovo da je pravilo da ispred interesa Bosne i Hercegovine uvijek stoje njihovi pojedinačni i/ili grupni poslovni interesi. Kladionice su jedna od eklatantnih potvrda takvog stanja političke kulture u nas. Skoro da nigdje i nikada u svijetu nisu postojale takve institucionalne mogućnosti blokada i uvjetovanja u parlamentarnom životu kao što je to slučaj u nas, što se, da budemo cinični, može kvalificirati autonomnim modeliranjem patološke sociopolitičke situacije u javnom životu. Sve dok postoji institucionalni prostor za generiranje ovakve političke kulture koja nedvosmisleno upućuje na nizak stupanj demokratizacije političke zajednice i srozavanje političkog digniteta njenih članova, pitanje kladionica se neće urediti u duhu interesa građana BiH. Polemika o oporezivanju kladionica traje nekoliko godina, a ishod “rješenja” problema ovisiće isključivo o nagodbi političkih sudionika, nagodbi koja će biti daleko od interesa građana ove zemlje - govori za Oslobođenje Hodžić.

Roba i usluge s najmanjom prometnom vrijednošću poput šoljice kave ili one najpotrebnije poput lijekova nalaze se u sistemu fiskalizacije

Profesor napominje kako pravni stručnjaci već odavno upiru prstom u značajan stupanj nefunkcionalnosti javnih institucija na svim razinama, a sociolozi u odsustvo kulture odgovornosti i transparentnosti unutar javnih institucija.

– Mnoge indikacije ukazuju da je pitanje oporezivanja kladioničke dobiti čisto političko pitanje, ili preciznije, djelatnost kladioničarenje je jedan od najkrupnijih interesa stranaka, kako bi rekao Žarko Papić, kao političkih kartela. Od ukupnog konteksta sustava fiskalizacije za kladionice, najproblematičnije je pitanje oporezivanja dobiti ispod 100 KM. Na prvi i formalni pogled pitanje oporezivanja dobiti malih kladioničara nije izvan legalnog kruga premisa vladavine prava, jer prema važećim propisima dobici manji od 100 KM se ne oporezuju. Ali, sa legalnom odredbom o oporezivanju takve dobiti otvara se suštinski problem legitimiteta ovog neoporezivanja na dva fronta. Prvi se tiče nepostizanja pravednosti u oporezivanju, koje kao načelo nalaže da se teret poreza raspodijeli na građane sukladno njihovoj sposobnosti za plaćanje poreza. Na dobitke do 100 KM isplaćuje se samo u Federaciji BiH na godišnjem prosjeku neoporezivih 400 do 600 milijuna maraka. Na drugom frontu otvara se sumnja u svjesno izbjegavanje plaćanja obaveza prema državi, jer se gro proknjiženih isplata prikazuje u neoporezivom iznosu ispod 100 KM. Takva privilegija neplaćanja poreza povećava interes “malih” igrača i donosi dobit kladionicama kao najizdašnijim tvornicama novca u državi. Pa, ipak, 18 kladionica u FBiH zajedno sa kamatom duguju na dan 31. 8. 2020. cca 46,5 miliona KM - ističe Hodžić, napominjući da jedna od njih duguje 16, plus 6 milijuna kamate, dakle ukupno više od 22 milijuna KM!

– Kako je to moguće? Pogotovo što vidimo da neke kladionice duguju kamate veće od iznosa glavnice, što znači da su dugovanja kumulirana u dugom nizu godina. Jedno od objašnjenja je da, navodno, vladajuće stranke gledaju kroz prste jedna drugoj, pri čemu, a pod takvom pretpostavkom, jedna politička opcija ima kontrolu nad javnim preduzećima sa ogromnim dugovima, a druga nad kladionicama - naglašava prof. Hodžić.

Imajući u vidu sve bezuspješne pokušaje izmjena Zakona o igrama na sreću u federalnom Parlamentu, pitamo profesora šta može biti izlaz iz ove situacije.

Usklađivanje sa EU

– Ako se poput antidrame “Čekajući Godota” zadrži antikoncept ruganja smislu države, onda je nedvojbeno da sve usluge kladionica trebaju biti oporezovane. U javnom diskursu treba podržati inicijative koje u ovom pravcu idu od Porezne uprave FBiH i malobrojnih zastupnika u Zastupničkom domu Federacije BiH, da je potrebno oporezovati sve dobitne iznose, ali i obaveze igrača da plate porez prilikom uplate iznosa za klađenje. Takav pristup ima puno ekonomsko-pravno i moralno opravdanje. Ekonomsko-pravno jer zakonskom regulativom sprječavanja sive zone doprinosi socijalnoj koheziji društva i osnažuje prihode državi, koji bi po gruboj računici smanjili upola potrebu za zaduživanjem u 2020. godini. Moralno jer su sva ostala roba i usluge u sustavu fiskalizacije i sve redom su oporezive - podsjeća Hodžić.

Smatra kako je pozivanje na praksu neoporezivanja malih iznosa dobiti kladioničara u zemljama članicama EU, kao adut za zadržavanje takve prakse i u BiH, u najmanju ruku nekorektno.

– Odveć je poznato da EU nema jedinstvenu fiskalnu politiku, pa odsustvo oporezivanja malih dobiti u kladionicama nije opća praksa Unije. Čak i ako se može napraviti paralela sa nekoliko zemalja EU koje imaju ovakvu praksu, to opet nije čvrsta uputa. Uz to, usklađivanje poreznih normi sa EU se vrši tako da sustav ne može biti blaži, ali može biti strožiji. Potvrđuje to slučaj sa različitim stopama PDV-a u EU - zaključuje prof. Hodžić.