Kolike su prosječne plaće državljana BiH u Njemačkoj

Radnici iz Bosne i Hercegovine i regije tu ipak bolje stoje od ljudi iz Sirije ili Afganistana.

Stručnjaci imaju objašnjenje za velike razlike. Zaposleni stranci u Njemačkoj zarađuju mnogo manje od domaćih državljana, pokazuje statistika Savezne agencije za rad. Dok su njemački državljani u prošloj godini imali mjesečni srednji prihod od 3.509 eura bruto – dakle prije plaćanja poreza i doprinosa – kod stranaca je ta vrijednost bila 2.614 eura. To je čak za 895 eura ili za četvrtinu manje, piše Deutsche Welle.

U pitanju nije prosijek nego takozvana medijana, vrijednost ispod i iznad koje se nalazi po točno polovica svih prihoda. Za razliku od prosijeka, ta vrijednost ublažava utjecaj niskih i pogotovo jako visokih plaća i računa se da bolje govori o standardu „običnog" čovjeka.

Razlika između Nijemaca i stranaca je posebno drastična kada su u pitanju došljaci iz Sirije, Afganistana ili Eritreje koji zarađuju 1.475 eura manje od domaćih.

Statistiku je priopćila Savezna Vlada u odgovoru na zastupnički upit iz redova Alternative za Njemačku. Posebno upada u oči koliko su se razlike povećale prethodnih godina – tako je 2010. godine razlika bila 11,6 posto (317 eura).

Razlika se ne može pripisati samo obrazovanju jer postoji čak i kod nekvalificiranih radnika – stranci tu dobivaju 415 eura manje od Nijemaca. Nekvalificirani radnici iz Bosne i Hercegovine i regije zarađuju pri tome 208 eura manje mjesečno, dok ljudi iz izbjegličkih zemalja imaju 657 eura manje mjesečno.

U tzv. „sektoru niskih plaća" radi tek 16 posto od svih njemačkih zaposlenih, dok je kod stranaca taj udio 37 posto.

Njemačka vlada tumači razliku u plaćama time što radnici iz inozemstva često imaju manje iskustva i stručnosti. Prema odgovoru vlade, zapošljavanje više stranaca može imati „efekt pritiska na srednju zaradu".
„Ljudi koji su se tek doselili, u Njemačkoj su na početku karijere", kaže Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada pri Agenciji za rad.

„Njihove plaće će tijekom karijere znatno rasti", rekao je on za agenciju dpa.

Rene Špringer, zastupnik Alternative za Njemačku koji je postavio ovaj upit Vladi, kaže da „doseljavanje ne smije voditi dampingu zarada". Njegova stranka se oštro protiv masovnom doseljavanju, prevashodno prijemu potražitelja azila.

Briker pak kaže da „dolazak migranata ima tek marginalni utjecaj na plaće".

Razlike se, smatraju u Vladi u Berlinu, mogu smanjiti zakonski propisanom minimalnom plaćom koja postoji nekoliko godina, te poticanjem da se stranci usavršavaju u Njemačkoj.

Prema Saveznoj agenciji za rad, u posljednjem mjesecu prošle godine je puno radno vrijeme u Njemačkoj imao 21 milijun domaćih državljana i tri milijuna stranaca.