Uzima li i BiH napokon dio kolača od velikih inozemnih investicija?
- Napisao/la Dnevni list
- Objavljeno u Bosna i Hercegovina
- Ispis
- Pošalji e-mail
Najave određenih velikih tvrtki kako se povlače iz pojedinih zemalja članica Europske unije te će svoje kapacitete ‘pojačati’ u zemljama zapadnog Balkana samo potvrđuje ranije pisanje Dnevnog lista kako bi trenutni ekonomski poremećaji koji ‘drmaju’ cijeli svijet mogli biti i velika prigoda za Bosnu i Hercegovinu i cijelu regiju.
Niz je pogodnosti koje naša zemlja ima kako bi bila itekako privlačna za izravne inozemne investicije naročito imajući u vidu ekonomsku krizu koja će u većoj ili manjoj mjeri pogoditi cijelu planetu. Uz to, što zbog gospodarskih što zbog političkih razloga lanci snabdijevanja najjačih europskih ekonomija su se uvelike poremetili te se već traže alternative.
Logičan i prirodan slijed događa bio bi zapadni Balkan – bogat resursima, još uvijek dovoljno radne snage koja je za najjače ekonomije poprilično jeftina, geografski položaj i blizina EU… Nažalost po nas, tu je i drugi dio medalje koji je od Daytona do danas tjerao sve investitore od BiH – ekonomska i pravna nesigurnost, katastrofalna prometna infrastruktura, razgranata korupcija i kriminal…
Ekonomska diplomacija
O značaju velikih investicija najbolje govore posljednja događanja u državama koje su po četiri ili pet puta ekonomski jače od naše a cijela javnost je na nogama kada im se povlače dva velika investitora.
Primjerice, ‘British American Tobacco’ i ‘Meggle’ najavili su povlačenje iz Hrvatske što je u susjednoj državi već danima na noge diglo cijelu javnost. Prema mnogim ekonomskim stručnjacima, na slične poteze uskoro bi se mogle odlučiti i mnoge druge tvrtke koje imaju svoja postrojenja u drugim državama članicama EU te će tražiti alternativna rješenje. Ne treba sumnjati kako će i države EU uraditi sve kako bi zadržale sve tvrtke i radna mjesta ali dio njih će sasvim sigurno otići.
Upravo tu bi mogla ‘uskočiti’ BiH i raditi sve na privlačenju takvih investitora. Ne treba posebno niti govoriti što bi za bh. ekonomiju značile tri ili četiri velike inozemne investicije, naročito imajući u vidu da ih posljednjih 25 godina u biti nije niti bilo.
Ključnu ulogu trebala bi odigrati politika i diplomacija, naročito ona ekonomska, koja bi u zemljama iz kojih dolaze potencijalni investitori danonoćno trebala raditi na promociji prednosti moje imamo. S druge strane, bh. vlasti bi također danonoćno trebale raditi na otklanjanju svih onih prepreka koje su do sada kočile investicije i zbog kojih smo na samom europskom dnu kada govorimo o lakoći poslovanja ili konkretnosti. Nažalost, niti jedno niti drugo se ne događa a ako znamo način kadroviranja i u domaće institucije i u dobrom dijelu diplomatsko-konzularnih predstavništava bilo kakav pomak prema naprijed apsurdno je očekivati.
Pad investicija u 2020.
Kada govorimo pak o sustavnoj korupciji ne da nismo napravili bilo kakav iskorak, nego nas potresaju možda i najgore korupcijske afere posljednjih dvadesetak godina. Politička stabilnost i dalje nam je stran pojam a državna vlast je pandemiju koronavirusa i ekonomsku krizu bukvalno prespavala. Sve to svakako nije ohrabrujuće kada govorimo o potencijalnim investicijama tim više ako znamo da je i prije koronavirusa priliv izravnih investicija u BiH padao.
Tako su one za prvi kvartal 2020. godine iznosili su 243,2 milijuna maraka, što je za 3,4 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a domaće investicije u inozemstvo su bile zanemarive Istovremeno, bilježe se značajniji odlivi u inostranstvo u obliku portfolio investicija od 65,6 milijuna maraka, pa su neto tokovi portfolio investicija iznosili 64,5 milijuna maraka.
Komponenta neto ostale investicije bilježi povećanje (zbog smanjivanja pasive i povećanja aktive) u nominalnom iznosu od 78,8 milijuna maraka, dok je rezervna aktiva u prvom kvartalu 2020. smanjena za 144,6 milijuna, podaci su Središnje banke BiH.
