U Ljubuškom održana redovita godišnja skupština Udruge „Vojvoda don Ivan Musić“

Redovita godišnja skupština Udruge „Vojvoda don Ivan Musić“ održana je u Maloj dvorani hotela „Bigeste“ u Ljubuškom.

Po završetku razmatranja udarnih točaka dnevnog reda - izvješća o radu, financijskog izvješća, te plana rada u narednom jednogodišnjem razdoblju, bilo je očito da se pandemija korona virusa, odražava i na rad nevladinog sektora. Tako primjerice, obilježavanje 145 godišnjice Hercegovačkog ustanka (1875. – 1878. godine), nije održano. Proteklih godina u povodu 19. lipnja, dana početka glasovitog Hercegovačkog ustanka, u Dračevu kod Čapljine, održavane su čak i višednevne manifestacije. Organizator tih manifestacija bila je Udruga mladih sela Dračeva, koja ove godine iz svima manje-više znanih razloga to nije bila u mogućnosti. Udruga „Vojvoda don Ivan Musić“, iz Ljubuškog, koja ime nosi po vojvodi don Ivanu Musiću, ustaničkom vođi katolika – Hrvata, manifestaciji je pružala podršku kroz sudjelovanje njenih članova u programskim sadržajima.

Ove godine u planu Udruge,a u povodu 145-te godišnjice ustanka, bila je promocija drugog dopunjenog izdanja knjige „Hercegovački ustanak 1875. – 1878.“ – akteri, istine i zablude –, čiji je autor Dušan Musa, inače tajnik Udruge, u Čapljini od čega se također, odustalo. Uz nepogodu koja je zadesila planetu, naglašene su i poteškoće oko osiguranja financijske podrške za projekte u prvom redu knjige i slične sadržaje. U raspravi je istaknuto da je dosadašnja aktivnost Udruge na tom planu, imala odjeka posebice na području izvan Hercegovine. Inače, ustanak se vodio na prostoru od Gorice i Sovića u općini Grude, preko Gabele, Neuma i Ravnog do Nikšića u današnjoj Crnoj Gori. Odvojeno od Hercegovine i Munje od Gabele, kako je Hercegovački ustanak prozvao hrvatski pjesnik August Šenoa u istoimenoj pjesmi, ustanak protiv osmanske vlasti, vodili su i Hrvati na širem području Livna.

Tijekom rasprave konstatirano je da se premalo u udžbenicima i uopće u školskim programima poklanja pažnje Hercegovačkom ustanku, kao i nekim drugim temama vezanim za Hercegovinu, kao što je herceg Stjepan po kojem i dobi ime i slično. Uz relativno stabilne, ali skromne financije, u planu rada za naredno razdoblje zacrtani su – nastupi na manifestacija posvećenim Hercegovačkom ustanku i ustaničkom vođi – vojvodi don Ivanu Musiću, promocija drugog izdanja knjige Hercegovački ustanak 1875. – 1878., te prikupljanju pjesama, priča i anegdota o ustanku i njegovim akterima.

Inače, uz vojvodu don Ivana Musića, koji je zapovijedao Rašanjskim i Popovsko-ljubinjskim bataljunom, ukupno 15 četa, ustaničke vođe bili su fra Pavo Petrović koji je poveo bunu u Klobuku i fra Bono Šarić Drežnjak, vođa ustanika u Livnu. Rezultat Hercegovačkog ustanka bio je Berlinski kongres, na kojem je dokinuta četiri stoljeća duga vlast Osmanskog carstva nad Bosna i Hercegovina, a kako stoji u članku 25., „ove dvije pokrajine povjerene na upravu Austro-ugarskoj“.

 
index Instagram400x230 youtube