Na satu u OŠ “IBM” u Ljubuškom: “Radimo zajedno i zajedno učimo bolje!”

“Učiteljice, hoćemo li to i danas raditi u skupinama?!”, pitali su, a potvrdan odgovor učiteljice Valerije Dodig izazvao je oduševljenje, i počeo je još jedan od nastavnih sati koji se realizira uz korištenje nastavnih metoda na osnovu ishoda učenja.

Djeca prvo sjedaju u krug, dobijaju kartice sa matematičkim zadacima u četiri različite boje, a nakon što svi točno odgovore rad nastavljaju u skupinama, zavisno od boje kartice koju su dobili. U skupinama dobijaju zadatke na čijem rješenju rade timski, a kad dođu do rješenja uzimaju jednu od koverti s brojem koji predstavlja rješenje zadatka i koje su već postavljene na ploči. U kovertama su materijali za dalji rad koje tek treba da otkriju…

“Radite zajedno. Ko ne zna, objasnite mu, ukažite mu gdje griješi”, neke su od uputa koje im daje učiteljica, dok djeca rade većinu toga, izlaze na ploču po koverte kojih je sve manje i nestrpljivo čekaju sljedeći korak. Kada su sve koverte prikupljene, redaju ih po broju od najmanjeg ka najvećeg, i iz njih vade slova i riječi koje trebaju otkriti, spojiti u pojmove i zalijepiti na velike listove papira koje su u međuvremenu dobili i tako nastaju plakati o dijeljenju, množenju, oduzimanju, zbrajanju…, koji će im ostati za poslije.

“Volim kad ovako radim, posebno ako su mi u skupini najbolji prijatelji, družimo se, zabavno je i otkrivamo nove stvari”, kaže nam Marija, a s njom se slažu Dea te Karlo koji dodaje da najviše voli rješavati teške zadatke. Gabrijel, Iva i Marta kažu da im se svidio svaki dio sata, Rea kaže da joj je zabavno i da voli učiti uz zabavu, a Petra kaže da ne voli kada se neko svađa:

“Mi se ne svađamo, radimo zajedno i zajedno učimo bolje!”.

Učiteljica Valerija kaže kako joj je nastava bazirana na ishodima izazov i veliko nadahnuće. Sat kojem smo nazočili je matematika, ali kako nam pojašnjava učiteljica Valerija, sadrži elemente hrvatskog jezika, sastavljanje rečenica i slaganje riječi u rečenici.

“Metoda na osnovu ishoda redovno sadrži elemente različitih predmeta i njihovo kombiniranje daje nam velike mogućnosti. Danas je sve mnogo drugačije nego prije 22 godine kada sam počela raditi, i ne može se na isti način raditi već su potrebna unapređenja”, kaže kaže Valerija Dodig dodajući kako djeca na sat dolaze informirana:

“Djeca su puna raznih saznanja i informacija, i zadatak učitelja je ako ne može biti bar jedan korak ispred, onda da bude ukorak s njima i da ih prati, da im pomogne da informacije oblikuju, da im ponudi dodatne informacije i da ih nauči kako da u moru informacija razlikuju prave od lažnih što je veoma bitno u današnjem vremenu. Učitelj je taj koji kod njih treba probuditi želju za dodatnim znanjem i zainteresirati ih”.

Dodaje da se i ranije susretala s metodama baziranim na ishodu, da je u kontaktu s brojnim kolegicama iz Hrvatske s kojima razmjenjuje saznanja, informacije i iskustva, te da joj je od velike koristi bila i obuka koju je prošla kroz projekat „Jačanje socijalnog uključivanja – jednako i kvalitetno obrazovanje za podršku uspješnog razvoja djece sjeverozapadnog Balkana 2016-2018“ koji je realizirao Save the Children:

“Obuka je bila lijepo koncipirana, treneri vrhunski. Na treningu smo dobili mnogo novih informacija, nešto od toga smo kroz nastavu već i upotrebljavali ali smo ih zvali drugačije”, kaže učiteljica Valerija Dodig.

Ravnateljica OŠ “Ivane Brlić Mažuranić” Danijela Planinić kaže kako je zadovoljna načinom na koji je projekat proveden, kao i interesom koji su učiteljice u ovoj školi pokazale što se, dodaje, prenijelo i na djecu i roditelje od kojih su stigle pozitivne reakcije.

“Nastavne metode bazirane na ishodu olakšavaju prije svega rad učiteljicama, na početku se postave ishodi, i uz ponuđene metode se kroz kreativan rad dolazi do njih. Mislim da je takav način rada i direktnog sudjelovanja djece u procesu učenja mnogo bolji od pukog gomilanja gradiva. Sviđa mi se da učitelj nije onaj koji samo priča, a djeca slušaju, već da djeca rade zajedno s učiteljem kroz proces tijekom kojeg uče i aktivno sudjeluju ne samo slušajući već i postavljajući pitanja, razvijajući pri tome kritičko mišljenje”, kaže Danijela Planinić dodajući kako učiteljice imaju njenu punu potporu, te kako se nada da će se i nastavni planovi i programi u budućnosti bolje prilagoditi kako bi se nastava bazirana na ishodima učenja mogla u potpunosti primijenjivati.

Savjetnica ministrice obrazovanja u Zapadnohercegovačkoj županiji Ana Kordić kaže kako je “promjena u smjeru prelaska sa sadržaja učenja na ishode učenja nužno potrebna kako bi današnje generacije učenika pripremili na život i rad u vremenu koje se mijenja iz dana u dan, u kojem je napredak u svakom aspektu života prebrz”:

“Nastava u osnovnim školama u našoj Županiji se trenutno izvodi po važećem nastavnom planu i programu koji ne prepoznaje ishode učenja. Međutim, s obzirom na uvođenje promjena u obrazovanju na globalnoj razini, prvenstveno nastave temeljene na ishodima učenja, pokušavamo u našim školama uvoditi te promjene. Do sada smo napravili revidirani program temeljen na ishodima učenja za društveno-humanističko područje, koji se u ovoj školskoj godini eksperimentalno provodi u odabranim osnovnim i srednjim školama, te u sklopu projekta Save the Children-a nastava hrvatskog jezika u osnovnim školama se izvodi djelomično prema ishodima učenja kod onih učitelja koji su prošli obuku”, kaže Ana Kordić dodajući kako su pozitivne reakcije djece ono što sve učesnike u procesu motivira da nastave s ovim promjenama:

“Učenici trebaju biti spremni odgovoriti na sve zahtjeve modernog društva a nastava temeljena na ishodima učenja je put prema tome. Pored temeljnih vještina, trebali bi biti u mogućnosti analitički i kritički razmišljati, biti kreativni, originalni te pokazivati inicijativu. Učenici su oduševljeni promjenom u nastavi, drago im je što više sudjeluju u samom nastavnom procesu, što imaju mogućnost sami utjecati na kreiranje nastavnog procesa jer na taj način brže i lakše uče. Promjena koju smo primijetili u uspjehu učenika je ta što su učenici koji inače ostvaruju lošiji uspjeh u učenju, preko ovakvog načina nastave, aktivniji, brže i lakše usvajaju znanja i vještine te pokazuju bolji uspjeh”, zaključuje Ana Kordić.