Hercegovački vinogradi puni grožđa, ali berača nema ni uz dnevnicu od 150 KM
- Napisao/la JABUKA.TV
- Objavljeno u Društvo i ljudi
- Ispis
- Pošalji e-mail
Berba grožđa u Hercegovini još uvijek traje, a vinogradi ove godine nude jedan od najboljih uroda u posljednjih nekoliko desetljeća.
Vinari su oduševljeni količinom i kvalitetom grožđa, posebice sorti Žilavka i Blatina, koje čine temelj prepoznatljivih hercegovačkih vina. Ipak, iza sjajne slike uroda krije se veliki problem – nedostatak radne snage.
Iako dnevnice berača grožđa u Hercegovini variraju od 120 do 150 KM, sve je teže pronaći dovoljan broj radnika za ovaj zahtjevan posao. Lokalni vinar Ante Vučić angažirao je cijelu obitelj – rodbinu, prijatelje, kumove i zetove – kako bi obavio berbu u svome vinogradu, piše radio-sarajevo.
Grožđe je ove godine rodilo kao ludo, kaže Vučić, no dodaje da ljepotu Donje Blatnice često narušava slika zapuštenih vinograda. Više od 30 posto vinograda na ovom području nije u obradi, što jasno pokazuje s kakvim se izazovima suočava vinarska industrija.
Mladi se, nažalost, sve rjeđe odlučuju za vinogradarstvo i proizvodnju vina. Strahuje se da bi tradicionalni zanat mogao postati stvar prošlosti, jer mlađe generacije ne prepoznaju dugoročnu perspektivu u ovom poslu. Unatoč stoljetnoj tradiciji i bogatoj vinskoj baštini, budućnost hercegovačkog vinarstva ostaje neizvjesna ako se ne pronađe rješenje za problem radne snage i motivaciju novih naraštaja.
Srećom, postoje vinari poput Ante Vučića koji s velikom predanošću nastavljaju njegovati obiteljsku tradiciju. Za njega vinarstvo nije samo posao, nego i način života. Unatoč izazovima, odlučan je da ne dopusti gašenje vinogradarske i vinarske baštine Hercegovine.
Hercegovačka vina, posebno Žilavka i Blatina, već su prepoznata i cijenjena na međunarodnim tržištima te se izvoze u Ameriku, Europu i Kinu. Taj globalni uspjeh mogao bi biti poticaj vinarima da nastave ulagati u kvalitetu i razvoj, premda se suočavaju s problemima manjka radnika i sve slabijeg interesa mladih.
Dok berba još traje, ostaje otvoreno pitanje kako obnoviti i osnažiti vinogradarsku tradiciju Hercegovine. Ova godina, koja je donijela rekordan urod, mogla bi biti i prilika da se pokrene ozbiljna rasprava o budućnosti vinarstva – ne samo radi očuvanja kvalitete vina, već i zbog zaštite kulturne i povijesne baštine koja stoljećima oblikuje identitet ovoga kraja.
