Psihoterapeutkinja Ljubica Krišto o donošenju i provedbi novogodišnjih odluka

 Nova godina, novih 365 dana pred nama. Vrijeme je za promjene i donošenje novih odluka, koje se često i ne ostvare onako kako smo zamislili. Iako je najbitnije pokušati provesti ih u djelo, također je bitno ostati realan i voditi se prioritetima. U suprotnom, ako sami sebe opteretite, teško ćete ostvariti sve ono što želite. Evo što za Dnevni list o tome kaže psihoterapeutkinja Ljubica Krišto.

Kraj godine prilika je za nove želje i odluke koje želimo donijeti i ostvariti u onoj koja nam dolazi. Zašto ponekad ti ciljevi ostanu samo „puste želje“ koje se nikada ne ostvare?

– Prvenstveno jer nismo dovoljno osviješteni zašto su nam potrebni ti ciljevi. Zapitajmo se – koji je dublji smisao želja koje stavljamo na popis? Koje potrebe s tim ciljevima želimo zadovoljiti? Koje su nam sposobnosti potrebne da ih ostvarimo? Imamo li dovoljnu unutarnju motivaciju koja nas pokreće? U suštini, ne poznajemo sami sebe, niti smo svjesni koje sve ego sposobnosti trebamo imati razvijene da bismo želju proveli u djelo. Odrediti cilj bez plana putovanja od početka je osuđen na propast. Potrebno je uložiti trud, posvećenost i ustrajnost kako bi se želje ostvarile kroz proces koji nije lak ni jednostavan. Čovjek često laže sam sebe i kaže: „Lako ću ja to“ pa nakon prve prepreke, koja je uvijek u obliku nekog napora, odustane. Kako bismo nešto dobili, trebamo nešto i uložiti. Namjera je kao most između želje i volje, između osobnosti i nečega što ona želi ili hoće ostvariti. Volja zahtjeva svijest, želja ne. Želja daje toplinu, ugodu, sadržaj, imaginaciju i svježinu volji, a volja daje usmjerenost i zrelost želji. To znači da bez razvijenih određenih ego sposobnosti svoje želje nećete uspjeti nikada ostvariti ako ne budete radili upravo na jačanju svoje osobnosti.

Motivacija često brzo dođe, ali jednako tako i prođe. Griješimo li kada sebi postavljamo granice da nešto moramo promijeniti u što kraćem roku, kako bismo osjetili neko trenutačno zadovoljstvo?

– Ako razumijemo motivaciju samo kao vanjski utjecaj, kao nešto što je društveno poželjno, ta motivacija nije duga vijeka. Trebali bismo je razumjeti kao unutarnji proces, što znači da smo sami odgovorni za stvaranje motivacije kroz razumijevanje svojih urođenih potreba i spoznavanje svoga karaktera i osobnosti. Često iz neznanja napravimo izbore koji nisu dugoročno dobri za nas, iako nam se u trenutku donošenja odluke čine kao najbolji mogući odabir. Međutim, da bismo zaista nešto promijenili potreban je proces koji će trajati neko vrijeme. Sve ovisi o tome kakve su nam sposobnosti, znanja i iskustva koja smo prošli, koliko smo zreli i sposobni da do tih ciljeva realno i dođemo. Sve su to spoznaje koje traže rad na sebi kako bismo do njih i došli. Ako nismo realno procijenili svoje kapacitete za određeni cilj, onda je sigurno da ćemo umjesto zadovoljstva doživjeti frustraciju koja će nam izazvati određene psihološke poteškoće i tako se začarani krug „neuspjeha“ nastavlja i dovodi do odustajanja.

Kako se nositi s preprekama na putu do ostvarenja određenih ciljeva?

– Ovisi o tome koja je prepreka i što ta prepreka predstavlja za čovjeka. Što je jednom čovjeku prepreka, drugome je izazov i lakoća. Naše nesvjesno upravlja s nama dok ga ne osvijestimo. Ponekad možda ne odredimo dovoljno dobro prioritete pa nagomilamo neke obaveze, ali možemo ih prevladati ako znamo uzrok. Često su u pitanju unutarnji otpori kojih nismo svjesni i onda se čini da „tapkamo u mraku” i „vrtimo se u krug“. Prepreke su zapravo crte naše osobnosti, naša iskustva tijekom života, traume, strahovi, naše percepcije sebe i svijeta oko sebe. Moramo platiti određenu cijenu ostvarivanja neke želje. Cijena je često susret sa svojim bolnim, neugodnim iskustvima, ali i prihvaćanje sebe kao nesavršena čovjeka. Ako računamo na ta odricanja od „lagodna života“, jer ništa nije besplatno, onda je potrebno unaprijed predvidjeti „cijenu“ i pristati svojevoljno na nju. Za ostvarenje bitnih ciljeva potrebna nam je disciplina volje, radne navike, realna očekivanja i uvjerenja kako sami upravljamo svojim životom. Čak i ako to imamo, cilj nam može izmaknuti ako nismo spremni  raditi to onoliko dugo koliko je potrebno. Ako želimo uspjeti i prevladati prepreke, moramo poznavati životne zakone i mehanizme po kojima funkcionira naše biće, odnosno poznavati pravila igre u kojoj sudjelujemo. To su igre zvane – život. Ako već niz godina pokušavate provesti neke odluke i ne uspijevate, onda je najbolja novogodišnja odluka da potražite stručnu podršku uz koju ćete uspjeti otkriti uzroke dosadašnjih neuspjeha i napokon krenuti pravim smjerom prema realizaciji želja.

Ako neku odluku ostavimo za sutra ili „idući ponedjeljak“, znači li to da nije vrijeme za promjene te da sebi moramo posvijestiti što zapravo želimo?

– Odlaganje ili prokrastinacija znači odlaganje nečega neugodnog, počevši od svakodnevnih obveza, tjelesne aktivnosti, učenja i slično. U podlozi je takvo uvjerenje bolje izbjeći, nego se suočiti s neprijatnim obvezama. Svaki put kada odgodi obvezu, osoba osjeća olakšanje koje predstavlja sekundarnu dobit i kratkoročno zadovoljstvo. Takve osobe vjeruju da za njih život treba biti lak, zanimljiv i ugodan. U konačnici, jedino kroz psihoterapijski proces mogu doći do osvještavanja.

Zašto je prihvatljivije umjesto dugačke liste novogodišnjih odluka odabrati jednu, odnosno jedan cilj, te da se sva energija usmjeri na njegovo ostvarivanje?

– To je individualno i ovisi od čovjekovih sposobnosti. Netko neće imati problem pri zamisli i realizaciji pet ciljeva, dok će drugome i dva biti previše. Ako već imate iskustvo, da niste u mogućnosti imati fokus na pet ciljeva, onda je bolje za početak odabrati jedan i razviti strategiju kako će putovanje do cilja izgledati i korak po korak posvećeno kretati se prema svom cilju. U današnjem vremenu, gdje je naglasak na uspješnosti i pozitivnom razmišljanju, želim vam skrenuti pažnju na jednostavnost ljudske prirode. Čovjek nije stvoren tako da može samo pozitivno razmišljati niti živjeti bez frustracije. Ključ uspjeha je u prihvaćanju slabosti koje možete pretvoriti u svoje snage ako ne bježite od njih. Nemojte biti previše samokritični što niste ostvarili neke ciljeve, ali biste svakako trebali potražiti uzroke svojih padova. Svatko od nas će barem malo lagati sebe i druge, svjesno ili nesvjesno, ali oni koji se trude razotkriti svoje laži bit će bolji ljudi. Gotovo svi psihoterapijski pravci govore o tome da je istina ljekovita, a da je laž uzrok svih psiholoških poteškoća. Čovjek ne prihvaća svoju realnost, osobnu istinu, kako bi se zaštitio od neugodnih osjećaja. Međutim, to vas ne lišava odgovornosti da potražite pomoć kako biste postali bolji ljudi sebi i svojoj zajednici, a onda ćete i svoje želje uspjeti ostvariti te dati smisao svom životu. To neće biti lako, ali ni život nije lak i najdragocjeniji je dar od Boga. Iskoristite taj dar. Sretnu, zdravu i blagoslovljenu novu godinu svima od srca želim!