Blagdan je svete Lucije, danas sijemo božićnu pšenicu

Zaštitnica je vida i očiju, zaštitnica je također okulista – očnih liječnika i proizvođača pomagala za vid, kao i električara.

Od svete Lucije do Božića ima samo još 12 dana. Lucijino ime znači ”svijetla”. Ona kao da na neki način već naviješta veliko svjetlo božićne noći.

Sveta Lucija (284. – 303.) kršćanska je mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine. O životu sv. Lucije pouzdano znamo malo. Ona je jedna od posljednjih žrtava velikog progona za cara Dioklecijana, a blagdan joj se već spominje u 400. godini.

Kao i o mnogim drugim svetcima, tako je i o njoj nastala legenda koja joj stavlja izgovorene lijepe riječi: ‘Kad čisto živim, tijelo je moje stan Duha Svetoga’. Razjaren poganski mučitelj zgrozio se na to: ‘Dat ću te otpremiti u kuću bludnica da ti bude oskvrnjena čistoća i onda će te ostaviti tvoj Duh Sveti’.

A mudra je djevica odgovorila: ‘Ako mi budeš na silu oduzeo čistoću, moja duša neće biti oskvrnjena, nego ću imati na nebu dvostruku krunu. Grijeh je samo ono što čovjek učini slobodnom voljom’. Bog je sačuvao pred poganima djevičanstvo svoje službenice.

Prema predaji, sv. Luciji izvađene su oči i stavljene na tanjur, pa se ona smatra zaštitnicom očiju i vida. Progonitelji kršćana mačem su joj odrubili glavu nakon dužeg mučenja.

Sveta Lucija štuje se kao mnogostruka zaštitnica – slijepih, ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača.

U Sirakuzi se nalazi glasovita bazilika sv. Lucije, kamo još i danas mnogi hodočaste. Kripta splitske katedrale posvećena je ovoj svetici. U Dalmaciji, popularnoj svetoj Luci, vjernicima je to važan blagdan na lokalnoj razini i mnogi će i danas nastaviti stoljetnu tradiciju te hodočastiti iz područja cijele Splitsko-makarske nadbiskupije kako bi bili sudionici pobožnosti, u molitvi i uzimanju svete vode u kripti, a zatim na Misi u katedrali, koja se slavi tijekom cijeloga dana.

Sveta Lucija zaštitnica je i Turopolja. Emil Laszowski u knjizi ‘Povijest Turopolja’ piše: ‘Za starije vrijeme čini se da su glavna spravišća redovito održavana svake godine negdje o Jurjevu, nu počevši od konca XVI. ili početka XVII. vijeka na dan 13. prosinca tj. na blagdan sv. Lucije.’

Kad je 1893. godine, prema ideji zagrebačkog arhitekta Hermana Bollea, temeljito obnovljena sadašnja velikogorička crkva, na njezino pročelje stavljen je kip sv. Lucije, a ispod njega grb Plemenite općine turopoljske, koja je bila glavni investitor tih radova. Od 16. stoljeća pa do 1945. godine glavno se godišnje spravišće održavalo na sv. Luciju, što je ponovno obnovljeno 1990. godine.

Na dan svete Lucije također se sije pšenica, simbol života kod kršćana. Lijep je to običaj kojemu se posebno vesele djeca, jer u mnogim domovima upravo se najmlađima povjerava da svaki dan do Božića zaliju malo pšenicu i provjere napreduje li dobro.