Predstavljena mlada ljubuška vinarija Majić

Kao i mnogi drugi Hercegovci i Majići su imali oko 3500 panja u Vitini gdje je bio i podrum. Tako da je Vjekoslav Majić od malih nogu ušao u vinograd i gledao što rade djed i otac pri preradi grožđa.

Sredinom dvadesetih ovoga stoljeća odlučio je nekadašnji amaterizam zamijeniti profesionalnim poslom vinogradara i vinara. Prvi veliki zasadi su napravljeni tijekom 2018. i 2019. godine (oko 18000 trsova), a ovoga proljeća zasađeno je još 15500 loza na plantaži u Ljubuškom blatu gdje su svoj prostor u zakupu pronašli i drugi ljubuški vinari.

Kada za 2-3 godine trsovi počnu davati prve manje urode vinarija Majić će dobivati grožđe s 14000 panja žilavke (5000 starijih loza i 9000 novo posađenih). Imat će oni tada u rodu i 5000 trnjka, 5000 chardonnaya i 5000 pošipa. Vinarija još ima 3500 trsova blatine, 2500 Cabernet sauvignona, 1200 bene i 3500 starih (miješanih) loza kraj obiteljske kuće u Vitini. Vinarija je praktički na svojim počecima što se tiče tržišta.

Da bi mogli vrhunski prerađivati i puniti vino u butelje sagrađena je moderna vinarija u Cernu gdje misle na krovu kušaonice sagraditi više apartmana i kušaonicu kako bi mogli privući i ugostiti ljubitelje vina sa svim aspektima vinskog turizma. Poznavajući vinara siguran sam da će to biti tijekom 2024. vjerojatno već u proljeće.

Na promociji smo kušali deset vina: Žilavku 2022., Žilavku 2021., Pošip iz 2021., Chardonnay 2021., Cuvée Two White sisters (50% chardonnay, 30% pošip i 20% žilavka iz akacije) zatim Rose Kate 2022. (85% trnjak i 15% merlot), Blatina 2019 (90% blatina i 10% CS), Cabernet sauvignon 2019., Trnjak 2022. i Cuvée Red Two sisters (50% CS 30% trnjak i 20% merlot). Bilo je dosta zahtjevno probati čak 10 vina, nama je to uspjelo za nešto više od sat i pol vremena, a ja ću ovdje nabrojiti karakteristike od njih pet…

Žilavka 2021 13% alkohola sa 6.8 g/L kiseline je pravi reprezentant ovoga terroira koji tijekom ljetnih mjeseci u doba zriobe ima izuzetno tople dane i blage temperaturne razlike tijekom noći. To uzrokuje relativno brzo sazrijevanje i branje grožđa često već u prvome dijelu kolovoza. U mirisu osjećaju se herbalnost s citrusnim notama , boja je čista zlatno žuta, izrazite mineralnosti, vino je zaokruženo, slasno s potencijalom trajnosti na visokoj razini još koju godinu. MPC je 14 eura sa PDV-om.

Pošip 2021 13% alkohola i 8.0 g/L kiseline je izuzetno užitno vino puno slasti s karakteristikama Hercegovačkog kraja u kojemu je nastalo, pozitivno se razlikujući od onih autohtonih priobalnih i otočnih (Čara Smokvica). Vino ima zlatno žutu boju, intenzivnog mirisa, gusto je, slasno, ekstraktno. Ima potencijal višegodišnje trajnosti, a Darko Lugarić ga preporučuje uz; rižota s kozicama i šparogama, bijelu ribu i  blitvu ili zapečeni patlidžan sa sirom. Vinar je krenuo s ovom sortom poučen iskustvom vinarije Nuić koja je prva introducirala sortu u hercegovačko područje. Nakon što smo ga probali zaključujem da je to bio odličan potez i da će ta sorta vrlo skoro biti prihvaćena i od ostalih vinara ovoga kraja.

Tu je važna i mikrolokacija jer nema visinskoga bedema od mora tako da je mediteranski utjecaj u pozitivnom smislu u ljubuškom kraju značajan i dobrodošao.

Blatina 2019 (blatina plus 10% CS-a) 12.8% alkohola i 5.8 g/L kiseline je još jedna vodeća sorta ovoga kraja, naravno uz žilavku. Karakteristične je rubin crvene boje s finim voćnim mirisima crnog bobičastog voća, drvo se gotovo ne osjeti. Vino je bilo u 1500 litarskim bačvama u starom podrumu u Vitini. Majić u šali kaže: ” Kod nas u Hercegovini tko nema žilavku i blatinu ne može dobiti ni kućni broj”. I nije daleko od istine.

Blatina je godinama neprikosnoveno bila prvo crno vino ovoga kraja ali sve veći zasadi trnjka koji iz godine u godinu rastu geometrijskom progresijom pokazuju da bi za jedno desetljeće površine ove dvije sorte mogle biti podjednake. I u ljubuškom polju ove godine svi vinari koji su dobili koncesiju sade trnjak. Konstatirano je da je vino u dobroj formi i da može biti na vrhuncu još najmanje 2-3 godine. Što se tiče kuhinje preporučuje se uz biftek, ramstek, sporo pečenu koljenicu, juneći spare ribs te uz polutvrde kravlje i kozje sireve.

Cabernet sauvignon 2019 14% alkohola i 6.8 g/L kiseline je još jedna sorta koju je vinar preferirao i odlučio zasaditi u svojim novim vinogradima smatrajući da mu hercegovačko podneblje odgovara. Tipični mirisi i okusi bobičastog voća (ribizl, kupina, borovnica..).

Tlo je crvena i crna zemlja, a sađen je prema zapadnom dijelu. Majić ima dobra iskustva s ovom sortom, vino je njegovano u francuskom hrastu. Zaključak je, mada je već četiri godine staro, da ima svježinu i dobar potencijal odležavanja. Trenutno je to relativno mali broj trsova i sigurno je da će vinar zasaditi još. Moguće baš na Cernu uz novu vinariju…

Cuve Red Two sisters 2019 (50% CS, 30% trnjak i 20% merlot) 14.5% alkohola i 5.5 g/L kiseline je razgalio nazočne svojim okusom i mirisom. Lugarić je ovdje pronašao već spominjano bobičasto voće ali i mirodije klinčić, cimet…Ovo je po općem zaključku jako, kompleksno vino koje ima još godina za odležavanje i postizanje vrhunskih dometa (sigurno i za međunarodna priznanja). Jasno, ovako moćno vino ide uz stejkove pa i tunu na žaru, biftek ili jake sireve s plijesni.

Na završetku treba spomenuti da se vinar savjetuje s agronomima i enolozima s Agromediteranskog zavoda u Mostaru, a vrlo često s Darkom i Branom Šimićem također stručnim dvojcem, otac i sin, iz njegove okolice. Mada je Majić na početku svog vinarskoga puta već se sada pokazuje da vina iz te vinarije “imaju materijala”…

Tekst: Vjekoslav Madunić

foto: Marko Čolić