Kada je vrijeme za berbu odnosno trganje grožđa?

Početkom mjeseca rujna jedno od najčešćih pitanja među vinogradarima odnosi se na početak berbe ili trganja, kako se taj posao naziva na području Hercegovine. “Kakvo je grožđe? Koliki su sladori? Kada će trganje?” najčešća su pitanja koja se tih dana mogu čuti među hercegovačkim vinogradarima.


U već uobičajenim tradicionalnim rokovima berbe grožđa, svaki vinogradar može sam, po izgledu lišća i grožđa, ocijeniti stupanj njegove zrelosti. Berba grožđa na području Hercegovine u većini godina odvija se sredinom mjeseca rujna, ali to ne mora biti tipično za svaku godinu. U pojedinim godinama grožđe može biti spremno za berbu i ranije, ali ponekad se berba može obaviti i u drugoj dekadi rujna.

Listovi na sazrelim trsovima poprimaju žutu ili crvenu boju. Peteljke grozda posmeđe, i na osnovi odrvene što je vrlo bitan pokazatelj zrelosti grožđa. Sazrele bobice su mekane, pokrivene jakim maškom i lako se otkidaju. Po okusu su vrlo slatke i svojim moštom “lijepe” prste. Ovo su najčešći simptomi koji ukazuju da se bliži vrijeme berbe. Ali kako bi bili sigurni da je grožđe uistinu spremno za berbu moramo obaviti nekoliko mjerenja sadržaja šećera u bobicama.

Prvo mjerenje sadržaja šećera u grožđu obavi se 10 do 12 dana prije očekivanog datuma berbe na način da se ubere 2 do 3 kg grožđa u raznim dijelovima vinograda, a i sa raznih strana nekoliko trsova. Taj se prosječan uzorak izmulja – istiješti pa se u dobivenom moštu izmjeri sadržaj šećera. To se ponovi još dva, tri puta (svakog trećeg dana), i nakon što se utvrdi da se količina šećera u moštu ne povećava, čekanja više nema, grožđe treba brati.

Ne zaboravite kako se posljednjih dana dozrijevanja grožđa u njemu najviše razvijaju mirisne, buketne materije, (dakle materije svojstvene određenoj sorti), koje daju vinu bogatstvo svih sortnih osobina (miris, okus, boja). Često puta vinogradari urane s berbom grožđa i beru nedozrelo grožđe čiji mošt kasnije moraju doslađivati i popravljati. Ako se grožđe rano bere, ono ne samo da neće imati dovoljno šećera, nego će sadržavati i previše kiseline. U nezrelom grožđu ima previše jabučne kiseline koja vinu daje opori okus.

Za određivanje sladora u moštu danas se koriste različiti uređaji i tablice. Najčešće naprave koje koriste vinogradari su moštomjer po Babou, Oechslova moštomjer i Refraktometar, a od tablica se koristi Oechslova i Salleronova tablica.

Baboov moštomjer najčešće koriste mali vinogradari (hobisti) jer on ima skalu na kojoj se očitava postotak šećera.

Oechslova moštomjer pokazuje specifičnu težinu mošta izraženu u oechslovim stupnjevima, dakle koliko šećera ima u litri mošta, pa je za nas najprihvatljivija. Točni postotak ćemo očitati u tablicama. Ovaj moštomjer uglavnom koriste „veliki“ vinogradari i podrumari.

Refraktometar je optička naprava pomoću koje vrlo jednostavno određujemo postotak šećera u grožđu ili moštu. Refraktometri su vrlo praktični jer se njima direktno u vinogradu i na vrlo jednostavan način određuje postotak šećera u grožđu.

 
index Instagram400x230 youtube