Hercegovci čuvaju sjeme - može li duhanska proizvodnja ponovo zaživjeti?
- Napisao/la agroklub.ba
- Objavljeno u Društvo i ljudi
- Ispis
- Pošalji e-mail
U Ljubuškom je otvoren prvi Muzej duhana u Bosni Hercegovini, ali i u regiji, jer ovakav muzej nema niti jedna susjedna zemlja.
Nalazi se u nekadašnjoj tvornici duhana, a u muzeju su izloženi brojni eksponati ne samo iz Hercegovine, nego i cijeloga svijeta vezanih za duhan i duhansku industriju.
Vlasnik Muzeja, Benjamin Tomić, kaže nam, kako već godinama skuplja stare stvari te se tako i stvorila ideja za otvaranjem muzeja, no priznaje kako prikupljanje antikviteta vezanih isključivo za duhan nije bio nimalo lagan zadatak.
"Posljednjih godinu dana krenuli smo u intenzivniju potragu za antikvitetima po cijeloj regiji i danas, uz ovu moju privatnu zbirku od ranije, imamo jednu impozantnu brojku različitih izložbenih primjeraka vezanih za povijest duhana", kaže Tomić.
Tako se u ovom muzeju, između ostalog, mogu naći brojni predmeti koji su se koristili nekada u proizvodnji duhana, pribor za pušenje, potom povijest o tvornicama duhana, povijest reklamiranja i ambalaže, kao i brojnu literaturu o njegovom nekadašnjem značaju za Hercegovinu i ovdašnje stanovništvo.
Nije nimalo iznenađujuće što je Muzej duhana otvoren baš u Hercegovini, odnosno u Ljubuškom jer je prva duhanska stanica u BiH otvorena 1881. godine upravo u ovom gradu. Brojne hercegovačke obitelji nekada su živjele samo od njegovog uzgoja i bio im je glavni izvor prihoda. Godišnje se proizvodilo od sedam do osam tisuća tona u Hercegovini.
Danas je to tek sporadična proizvodnja, za vlastite potrebe i uzgoji se tek oko 50 tona duhana godišnje, kaže, ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara, Marko Ivanković. Objašnjavajući nam, zašto je to danas tako, Ivanković kaže kako duhan u ekonomskom smislu više nije mogao biti nositelj, jer su se povećale potrebe i okrenulo se i drugim djelatnostima.
Osim toga tvornice duhana su 80-tih godina, kaže, iz svojih receptura izbacile aromu duhana što je također utjecalo na manju proizvodnju, kao i ukidanje duhanskih stanica, pa je hercegovački duhan danas monopol bez organizirane proizvodnje.
Zadnja duhanska stanica ugašena je 2012. godine u Stocu, a bez organiziranog otkupa nije moguće ni revitalizirati proizvodnju duhana u Hercegovini.
"Upravo je otvaranje Muzeja duhana u Ljubuškom, početak njegove revitalizacije, o čemu sanjam godinama, i da duhan pokušamo vratiti na tržište, ne u onom obimu koji je bio, nego kao premijum proizvod, vrhunske kakvoće. Agromediteranski zavod FBiH održava linije sjemena našeg duhana kao što su Hercegovački ravnjak, VH 32, Šeginovac, Svjetla Hercegovina, ali ne možemo taj duhan dati u dalju proizvodnju, jer po zakonu to trebamo dati organizatoru otkupa, kojeg nema", ističe Ivanković, te dodaje kako se nada da će ponovno zaživjeti i organizirani otkup duhana.
Dok se to ne dogodi, Hercegovini ostaje muzej u nekadašnjoj zgradi tvornice duhana, koji na svojevrstan način odaje i počast toj biljci koja je kroz desetljeća prehranjivala brojne hercegovačke obitelji. Ljubuški je tako dobio još jedno kulturno odredište koje će zasigurno privući i broje turiste, a domaćem stanovništvu, posebice starijoj populaciji evocirati uspomene na ne tako davna prošla vremena, na djetinjstvo i uzgoj duhana.
