Proizvođači ljubuškog ranog: Prošla godina je bila dobra, a ove godine je siguran rast cijena

Hercegovački uzgajivači krumpira u ovom razdoblju godine nabavljaju sjemenski materijal i gnojivo.

To se pogotovo odnosi na velike proizvođače s područja Ljubuškog, koji će sadnju u plastenicima početi već sredinom veljače, a nedugo iza toga i na otvorenom, navodi hercegovina.info

Oni ove godine muku muče s cijenama umjetnih gnojiva, čije su se cijene udvostručile u odnosu na prošlu sezonu te se javlja nestašica istih, tako da im nije nimalo lako otpočela priprema za sezonu. Što se tiče sorti krumpira, za Hercegovinu su karakteristične rane i srednje rane sorte kao Monalisa, Liseta, Carerra, Anais, Jaerla, Red Scarlett itd.

“Cijene su nevjerojatno otišle gore. Gnojivo je poskupjelo za 100 posto. Što se pak tiče sjemena ono je skuplje za nekih 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Tome trebamo dodati i poskupljenje ambalaže i ostale stvari koje prate proizvođače, poput goriva. Godina pred nama je neizvjesna”, govori nam agronom poljoprivredne zadruge ‘Plodovi zemlje’ iz Ljubuškog Ivan Primorac.

Neminovno je da će i cijena krumpira porasti.

“Stari krumpir drži visoku cijenu, oko marke. Kakva će njegova cijena biti na proljeće, sada ne možemo govoriti. Kada je riječ o ‘Ljubuškom ranom’ on je prošle godine u prosjeku iznosio 0,60 KM. Koliko će njegova cijena biti ove godine zbog svih poskupljenja za sada još o tome ne možemo ništa govoriti, ali poskupljenje je za očekivati, jer ako cijena bude prošlogodišnja na ovakva poskupljenja to će biti jako loše za proizvođače”, ističe.

Proizvođači mogu biti zadovoljni prošlom godinom.

“Prošlogodišnji ljubuški krumpir je plasiran. Veliki dio na tržnicu u Čapljini, zatim privatnicima, četiri izvoznika su bila za Hrvatsku. Možemo reći kako je sve prodano”.

Sadnja uskoro kreće.

“Ovisi od vremena. Početkom veljače kreće sadnja u plastenicima, a nakon toga i na otvorenom ovisno o terenima. Primjerice južni tereni u Vojnićima kreću i polovinom drugog, a u nizinskom djelu do 15. ili 20. ožujka. Prijave sadnji tek kreću tako da ne možemo još govoriti okvirno o površini koja će biti zasađena”, rekao je Primorac za Hercegovina.info.

Prošle godine u Ljubuškom je zasađeno oko 300 hektara površina koje idu kroz udrugu ‘Plodovi zemlje’.

Mijo Džajić proizvođač je krumpira iz mjesta Vojnići kraj Ljubuškog, nastavio je tradiciju uzgoja ranog krumpira koja traje generacijama.

“Ovdje se nalaze parcele pod crvenicom zemljom, koja brzo upija vodu i hranjive tvari, a uz obilje sunca i vode daje pravi hercegovački brend, rani krumpir, koji uz domaće tržište, lagano dolazi do kupaca i izvan granica naše zemlje”.

Unatoč povećanjima cijena on kaže:

“Nadam se da će se tradicija nastaviti i dalje, te da će i buduće generacije preuzeti uzgoj ove kulture koja je postala prepoznatljiva na trpezama diljem BiH i šire”, kaže Mijo.

Proizvođači rasada povrća također kreću s kupnjom sjemena i supstrata te počinju sijati razne povrtne kulture. I tu su cijene porasle u odnosu na prošlu sezonu,

“Istina, sve je poskupjelo, ali ne baš previše, kao što je u slučaju proizvođača krumpira. No, sve u svemu možemo očekivati proljeće sa skupljim presadnicama rajčice, paprike i ostalih povrtnih vrsta. Sve ovo nas vodi u jednu od neizvjesnijih sezona u poljoprivredi, gdje su svi od proizvođača, pa sve do krajnjih potrošača izloženi znatno većem trošku nego dosadašnjih godina”, govori nam ing. agronomije Danijel Ćavar.

On je dodao nešto i o pripremama za nadolazeću sezonu u poljoprivredi.

“Niske temperature otežavaju radove, ali neke radnje se ipak mogu obaviti i u ovom hladnom razdoblju. Vrijeme je za početak rezidbe voćnjaka i vinograda, pogotovo velikih plantaža, gdje se javlja i nedostatak radne snage u rezidbi, što dodatno otežava posao. Veće rane od rezidbe potrebno je premazati voćarskim voskom, kako ne bi došlo do prodora patogenih gljivica u biljno tkivo”, kaže Ćavar.

S druge strane objašnjava i što učiniti kada su temperature nešto veće.

“Kada temperature budu iznad 10 stupnjeva potrebno je izvršiti tretman preparatima na bazi bakra (Crveno ulje, Bakarno ulje, Leram, Nordex, Bordoska juha, Champ), kako bi se smanjila pojava biljnih bolesti u sezoni rasta biljaka. Osim prskanja, voćke valja okrečiti mješavinom gašenog kreča, soli i sumpora, čime se smanjuje šteta od smrzavanja biljaka, te navedena mješavina djeluje kao repelent za insekte. Mlade voćke valja zaštititi mrežom protiv glodavaca, budući da je ovo razdoblje u kojem je oskudica hrane, pa ove životinje oštećuju koru mladih voćaka te time čine velike štete”, zaključio je za hercegovina.info. 

 
index Instagram400x230 youtube