Dogodilo se na današnji dan, 29. listopada... [Razrješenje svih veza s Austro-Ugarskom]

Babilon je bio antički grad na rijeci Eufrat u Mezopotamiji, današnjem Iraku. Grad se prvi put spominje u 24. stoljeću prije Krista, a bio je prilično nevažan sve dok nije postao glavni grad Hamurabijeva carstva u 18. stoljeću pr. Kr. kada postaje glavnim gradom Babilonije. U narednim godinama rastao je u veličini i raskoši, ali je postao podložan Asiriji. Tek kad je 612. pr. Kr. pala Niniva, Babilon se oslobodio asirske vlasti i postao glavni grad novog Babilonskog Carstva. Grad cvate, a kralj Nabukodonosor II. od njega je napravio čudo antičkog svijeta. 29. listopada 589. pr. Kr. Babilon osvaja Kir Veliki, kralj Perzijskog carstva, pod čijom vladavinom, a kasnije i slavnog Darija Velikog, Babilon postaje centar znanja. No, u 4. stoljeću pr. Kr. kreće stagnacija, a 331. pr. Kr. Aleksandar Veliki u bitci kod Gaugamele osvaja Babilon, koji biva posve napušten već 275. pr. Kr.

''Don Giovanni'' je opera s glazbom Wolfganga Amadeusa Mozarta i libretom Lorenza da Pontea, a premijerno je izvedena u Državnom kazalištu u Pragu na današnji dan 1787. godine. ''Don Giovanni'' se smatra jednim od najvećih glazbenih djela ikad skladanim. Danski filozof Kierkegaard je napisao dug esej u kojem tvrdi da je to najsavršenija opera ikad napisana. Finale, u kojem se Don Giovanni odbija pokajati, postala je zadivljujuća filozofska tema za mnoge pisce uključujući Georgea Bernarda Shawa. Filmska adaptacija opere pojavila se 1979. godine.

Trojedna Kraljevina Hrvatska i Slavonija bila je kraljevstvo unutar Austro-Ugarske Monarhije, a pripadala je njezinu mađarskom dijelu. Uključivala je središnje i sjeverne dijelove današnje Hrvatske, bez Dalmacije i Istre kojima je upravljala Austrija, bez Međimurja i Baranje koji su pripadali Mađarskoj, kao i Rijeke koja je posebnim aneksom Hrvatsko-ugarske nagodbe pripala Mađarskoj. Hrvatski političari jasno su izricali svoje uvjerenje da Dalmacija i Bosna i Hercegovina pripadaju hrvatskim zemljama, ali svi zahtjevi bili su odbijeni. Sve više se tražila revizija Nagodbe, posebice u vrijeme mađarizacije koju su podupirali banovi Khuen-Hedervary i kasnije Pavao Rauch. Hrvatski se političari nakon 1. svjetskog rata dijele između Hrvatsko-srpske koalicije, koja je za ostvarenje velike države južnih Slavena s jedne strane, te Stranke prava, Hrvatske pučke seljačke stranke i frankovaca koji su se tome protivili. Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija prestaje postojati 29. listopada 1918. raskidanjem državnopravnih veza s Carevinom Austrijom i Kraljevinom Ugarskom te stvaranjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba, a potom i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Nakon mnogih naroda koji su obitavali na području Male Azije, u 10. stoljeću Turci Seldžuci počeli su se seliti u istočna područja Anatolije. Tada počinje uspon anatolijskog sultanata koji je bio zasebni dio Seldžuskog carstva. 1243. pobjeđuju ih Mongoli, a Anatolija je tada podijeljena u više manjih nezavisnih država zvanih gazi emirati. Do 1300. gazi emirati osvajaju većinu anatolijskih područja tada već oslabljenog Bizanta. Gazi emirat kojeg je vodio Osman I. (po njemu je nazvano Osmansko Carstvo) proširuje se sve do granica s Bizantom. U 16. i 17. stoljeću Osmansko Carstvo je bila najjača politička sila na svijetu. U prvoj polovici 19. stoljeća počinje opadati utjecaj carstva, a konačan udarac dobiva porazom u 1. svjetskom ratu u koji je ušla u savezu s Njemačkom. Nakon rata sile Antante podijelile su teritorij carstva. Podjelom je trebala biti osnovana armenska država i kurdska regija. Mustafa Kemal-paša organizirao je 1919. politički i vojni ustanak protiv ovih planova, što je Turskoj u većem dijelu i uspjelo. Nakon što su sve strane snage napustile Anatoliju, Mustafa Kemal je 29. listopada 1923. proglasio republiku, te pokrenuo niz reformi koje su pretvorile Tursku u modernu, sekularnu i europski orijentiranu državu.

Čovjek po kome se zove Pulitzerova nagrada bio je američki novinar mađarskog porijekla – Joseph Pulitzer. Rođen je u Mađarskoj pod imenom Politzer József. Otac mu je bio bogati židovski trgovac. Nakon očeve smrti emigrirao je u Sjedinjene Američke Države, u kojima je upravo buktio Građanski rat. Prijavio se u sjevernjačku vojsku i sudjelovao u ratu. Nakon rata radio je različite poslove, uključivši konobarenje u restoranu. Međutim, uskoro se počeo baviti novinarstvom. Malo po malo, postao je novinski izdavač. Nakon nekog vremena se i obogatio. Preselio se u New York i kupio novinsku kuću New York World, koja je do tada poslovala s gubitkom. Promijenio joj je uređivačku politiku okrenuvši se više senzacionalizmu i uskoro su to postale najprodavanije novine u SAD-u. Pisao je protiv krupnog kapitala i korupcije. Odredio je da se nakon njegove smrti počnu dijeliti godišnje nagrade (Pulitzerova nagrada) zaslužnim pojedincima iz područja novinarstva i književnosti.

Muhammad Ali, pravim imenom Cassius Marcellus Clay, američki je boksač, prema mnogima i najveći boksač 20. stoljeća. Ali je od samih početaka karijere pokazivao izniman talent za boks. Karijeru u amaterskom boksu završio je osvajanjem zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. Nakon trijumfa na Igrama, vratio se u SAD kako bi započeo profesionalnu karijeru. Na današnji dan 1960. ostvario je prvu profesionalnu pobjedu protiv Tunneya Hunsakera. Za naslov prvaka borio se već 1962. kada je pobijedio Sonnyja Listona. Neposredno nakon osvajanja titule Ali je skrenuo pažnju na sebe javnim prihvaćanjem Islama, a pod utjecajem sekte Nacija Islama uzima ime Cassius X, po ugledu na drugog poznatog člana sekte Malcolma X-a. Sekta je bila simbol borbe crnačkog stanovništva SAD-a protiv ropstva i ugnjetavanja, a Clay preuzima i novo ime - Muhammad Ali. Zatim odbija boriti se u Vijetnamskom ratu za što je bio osuđen. Boksačke federacije brane mu nastupe i oduzimaju osvojenu titulu. 1970. konačno je ponovno dobio licencu za nastupe, a svoju borbu nastavlja protiv slavnih Joea Fraziera i Georgea Foremana, a nakon obrane naslova prvaka ipak gubi titulu i povlači se. Nažalost, Ali je ubrzo nakon prestanka karijere obolio od Parkinsonove bolesti, a kao sportaš i osoba i danas uživa veliki ugled u sportskim i društvenim krugovima.

Po današnjem datumu nosi ime jedna zagrebačka gornjogradska ulica. Riječ je o ulici koja spaja Markov trg i Opatičku ulicu, a ime je dobila po povijesnoj odluci Sabora koja je donesena tog dana, a kojom su razriješene sve veze Hrvatske s Austro-Ugarskom Monarhijom. Hrvatska, Slavonije i Dalmacija tom su prilikom proglašene nezavisnom državom. Sjednicu Sabora tog je dana vodio dr. Bogdan Medaković, a prisustvovao joj je i ban Antun pl. Mihalović. Ubrzo nakon proglašenja nezavisnosti, Sabor je priznao Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba vrhovnu vlast, i time se te nezavisnosti na neki način odrekao. Narodno vijeće će kasnije izglasati spajanje s Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu SHS, i to na način za koji je Stjepan Radić upozoravao da je opasan (“Ne srljajte kao guske u maglu”).

Na današnji se dan dogodila najveća pljačka dragulja u američkoj povijesti. Ukradeno je drago kamenje iz Američkog prirodoslovnog muzeja (American Museum of Natural History) u New Yorku. Među draguljima je bio safir “Star of India” (jedan od najvećih na svijetu), rubin “De Long” i dijamant “Eagle” (jedan od najvećih pronađenih u SAD-u). Provalnici su krađu izvršili tako da su za vrijeme radnog vremena muzeja otključali prozor u WC-u, a zatim po noći kroz taj prozor ušli unutra. Na ruku im je išla činjenica da alarm kojim je bio osiguran safir “Star of India” nije radio zbog prazne baterije. Kamenje koje su ukrali procijenjeno je na više od 400,000 dolara. Uhićeni su dva dana kasnije i osuđeni na tri godine zatvora. Većina kamenja je vraćena, no poznati “Eagle” dijamant nije. Pretpostavlja se da je prodan i razrezan na sitnije komade.

Ostali događaji:

539 pr. Kr. – Kir Veliki oslobodio Židove iz babilonskog ropstva

1268 – Smaknut Konradin, posljednji iz dinastije Hohenstaufen

1618 – Smaknut Sir Walter Raleigh

1675 – Leibniz prvi put upotrijebio znak za integral

1787 – Mozartova opera Don Giovanni prvi put izvedena u Pragu

1805 – Umro Tituš Brezovački

1863 – Dogovoreno osnivanje Međunarodnog crvenog križa

1874 – Prvo predavanje na Zagrebačkom sveučilištu

1922 – Benito Mussolini postao talijanski premijer

1923 – Turska postala republika

1929 – Crni utorak – početak Velike ekonomske krize

1941 – Holokaust u Kaunasu

1957 – Granata ubačena u izraelski parlament (Knesset)

1956 – Izrael okupirao Sinaj

1960 – Cassius Clay dobio prvi meč

1964 – Nastala Tanzanija

1969 – ARPANET prvi put povezao dva računala

1998 – 77-godišnji John Glenn u svemiru

2004 – Rimski ugovor

2008 – Nastala najveća avioprijevoznička kompanija na svijetu

29. listopada 1507. rođen je španjolski vojskovođa Fernando Alvarez de Toledo Alba koji se isticao okrutnošću prema protivnicima katolicizma i španjolskog apsolutizma. Okrutan je bio i nacistički ministar propagande Joseph Goebbels koji je rođen na današnji dan 1897. godine. 1947. rođen je američki glumac Richard Dreyfuss, a 1960. britanska glumica Finola Hughes, poznata po ulozi u filmu ''Staying Alive'' s Johnom Travoltom. 29. listopada rođendane slave i glumice Joely Fisher (1967), u posljednje vrijeme poznata po ulozi u seriji ''U dobru i zlu'', te Winona Ryder (1971) koja se proslavila ulogama u filmovima ''Edward Škaroruki'', ''Male žene'' i ''Vještice iz Salema''