Petak, 25 Rujan 2026 - Ljubuški Informativno, kulturno, sportski portal - Ljubuški u srcu

Već 12 godina Marela Dugandžić iz Zvirovića kod Čapljine svoj život dijeli s kozama. Ono što je počelo s jednom ili dvije koze danas je preraslo u stado od oko 40 grla, a za Marelu kozarstvo nije samo posao – to je ljubav i način života.

Ekipa Glasa Hercegovine posjetila je Marelu na njezinu imanju, gdje uz pomoć supruga i djece brine o burskim kozama.

„Volim sve životinje, ali koze su moja ljubav“, kaže Marela, kojoj su se burske koze prvi put svidjele tijekom boravka u Americi. Prva grla nabavljali su iz Srbije, Slovenije i Mađarske, a danas gotovo svaka koza na njezinu imanju ima svoje ime.

Marelin dan počinje dok većina ljudi još spava. Ustaje oko pet sati, obilazi i hrani životinje, a potom odlazi na posao u školu u Zvirovićima i Prćavcima. Nakon posla ponovno se vraća kozama, a dan joj često završava tek oko 20:30 ili 21 sat.

Veliku potporu pružaju joj suprug i djeca, koji također sudjeluju u brizi o životinjama.

„Ja ovo volim. Moji su zadovoljni, a kao prvo – ja sam sretna“, kaže Marela.

Briga o četrdesetak koza zahtijeva mnogo vremena i rada. Treba pripremiti sijeno i hranu, voditi ih na ispašu te svakodnevno brinuti o njihovu zdravlju. Marela im priprema i posebnu mješavinu kukuruza, ječma, zobi, vitamina i soli.

Ipak, na sve te obveze ne gleda kao na teret.

„Ako ujutro ustanem s voljom i idem njima, meni to nije teško. Da to ne voliš, ne bi to mogao raditi“, poručuje.

Uz životinje odrastaju i njezina djeca. Znaju pomoći oko koza, a naučili su i musti. Marela i suprug odmalena ih nastoje uključiti u život na imanju i prenijeti im vrijednosti uz koje su i sami odrasli.

Na imanju obitelj proizvodi i velik dio hrane za vlastite potrebe – imaju meso, mlijeko, sir, jaja i povrće.

Marelina priča pokazuje jednu drukčiju Hercegovinu – onu u kojoj se ustaje prije svitanja i vrijedno radi, ali se sreća pronalazi u jednostavnim stvarima, obitelji i ljubavi prema životinjama.

„Volim sve životinje, ali koze su meni nešto posebno.“

Ekipa Glasa Hercegovine zahvalila je Mareli i njezinoj obitelji na srdačnom dočeku, iskrenom razgovoru i gostoprimstvu.

Iz Granične policije BiH poručuju da stranac može ući u BiH ako ispunjava uvjete propisane odredbama Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o strancima.

Brojnim strancima koji kod sebe nemaju dovoljno novca zabranjuje se ulazak u BiH.

Iako ovo zvuči nerealno, podatci službenih institucija pokazuju da se, baš kao i u europskim državama, i u BiH provodi Odluka o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za uzdržavanje stranca za vrijeme namjeravanoga boravka.

Koliko novca moraju imati?

Prema toj odluci, strani državljani pri ulasku u BiH moraju imati po 150 maraka po svakom namjeravanom danu boravka.

Neki to možda nisu znali ili su jednostavno mislili da se uopće ne nadzire, o čemu svjedoči i podatak da je takvih slučajeva u ovoj godini zabilježeno više od 120.

„U razdoblju od 1. siječnja do 30. kolovoza 2026. godine evidentirana su 122 slučaja odbijanja ulaska strancu zbog neposjedovanja sredstava za uzdržavanje“, rekla je za „Nezavisne novine“ Franka Vican Bošković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Koji su uvjeti za ulazak?

Iz Granične policije BiH poručuju da stranac može ući u BiH ako ispunjava uvjete propisane odredbama Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o strancima.

Kako su dodali, članak 19. Zakona o strancima propisuje uvjete za ulazak stranaca u BiH, gdje je propisano da, uz osnovne uvjete (posjedovanje važeće putne isprave, vize BiH i/ili dozvole boravka BiH), stranac mora ispunjavati i ostale opće uvjete.

„Stranac mora imati dovoljno sredstava za uzdržavanje za vrijeme namjeravanoga boravka i za izlazak iz BiH, uključujući i sredstva za zdravstvenu zaštitu, odnosno dokaz da ih može zakonito pribaviti“, pojasnili su iz Granične policije BiH u izjavi za „Nezavisne novine“.

Da ima sredstava za uzdržavanje, stranac dokazuje prilikom namjeravanoga ulaska u BiH, odnosno prilikom obavljanja graničnih provjera na graničnom prijelazu.

„Granične provjere su nadležnost Granične policije BiH, ali druga tijela uprave, kao što je Služba za poslove sa strancima, posjedovanje sredstava za uzdržavanje stranca mogu zahtijevati u odvojenim postupcima iz svoje nadležnosti“, naglasila je Vican Bošković u izjavi za „Nezavisne novine“. 

Što ako nemaju dovoljno novca?

Međutim, ako stranac nema dovoljno novca, to ne znači da ne postoji način da mu se naknadno omogući ulazak u BiH.

„Ako stranac ne ispunjava zakonske uvjete iz članka 19. Zakona o strancima, u ovom slučaju ako ne posjeduje sredstva za uzdržavanje, njemu se u skladu s člankom 24. ovoga zakona odbija ulazak u BiH, a stranac može ući nakon što otkloni razloge zbog kojih mu je odbijen ulazak“, pojasnila je Vican Bošković.

Dakle, podsjetimo, godinama unatrag strancu je, da bi boravio u BiH, potrebno imati kod sebe minimalno 150 KM po danu, a tako će, po svemu sudeći, biti i u 2027. godini.

„Najmanji iznos sredstava kojima stranac mora raspolagati kod ulaska u BiH za 2027. godinu jest 150 KM ili protuvrijednost u stranoj konvertibilnoj valuti, za svaki dan namjeravanoga boravka u BiH“, navedeno je u Nacrtu odluke o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za uzdržavanje stranca za vrijeme namjeravanoga boravka u BiH za 2027. godinu.

Tko još zaviruje u tuđi novčanik?

BiH u ovakvoj praksi nije usamljena. I ostale europske zemlje znaju pojedinim gostima zaviriti u novčanik, o čemu svjedoči i iskustvo jednoga Banjolučanina.

„Za blagdane sam s obitelji išao k rodbini u Njemačku. Sletjeli smo i došli do granične policije kako bismo prošli putovničku kontrolu. Članovi obitelji su prošli bez problema, a onda počinje moja agonija. Prvo me pitaju kamo idem, pa koliko dana ostajem, imam li povratnu zrakoplovnu kartu i tako redom. Na sve odgovaram potvrdno. I onda za kraj pitanje – imam li dovoljno novca za boravak u zemlji? Pokazujem bankovnu karticu i kažem da imam svotu koja je dovoljna, ali oni samo odmahuju rukom“, ističe ovaj Banjolučanin.

U jednom je trenutku, kaže nam dalje, osjećao i nelagodu.

„Ispitivanje se nastavlja i već mi postaje neugodno jer se osjećam kao da sam kriminalac. Na kraju im pokazujem novčanik u kojem je, po njima, bio dovoljan iznos eura. Samo su se nasmijali, udarili pečat u putovnicu i kratko rekli: 'Uživajte'“, rekao je ovaj Banjolučanin u izjavi za „Nezavisne novine“.

Ako se radnik razboli tijekom korištenja godišnjeg odmora, dani za koje mu je uredno utvrđena privremena spriječenost za rad ne uračunavaju se u godišnji odmor. Drugim riječima, bolovanje i godišnji odmor ne mogu se za iste dane računati istodobno.

Planirali ste godišnji odmor, ali ste se tijekom odmora razboljeli i liječnik vam je otvorio bolovanje? Ti dani ne bi trebali biti potrošeni kao godišnji odmor, pod uvjetom da je privremena spriječenost za rad uredno utvrđena.

o proizlazi iz Zakona o radu Federacije BiH, koji izričito propisuje da se u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava vrijeme privremene spriječenosti za rad.

Bolovanje prekida računanje dana godišnjeg

Prema članku 49. Zakona o radu FBiH, u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, kao ni vrijeme praznika u koje se ne radi te drugo vrijeme odsustvovanja s rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

To u praksi znači da, ako radnik tijekom godišnjeg odmora dobije bolovanje koje obuhvaća, primjerice, četiri radna dana, ta četiri dana ne troše se kao dani godišnjeg odmora.

Primjerice, radniku je odobreno deset radnih dana godišnjeg odmora, a tijekom tog razdoblja četiri radna dana provede na uredno utvrđenom bolovanju. Ta četiri dana ne računaju se u iskorišteni godišnji odmor.

To, međutim, ne znači nužno da se godišnji odmor automatski produžuje za četiri dana odmah nakon završetka prvotno određenog termina. Zakon propisuje da plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, a radnika o trajanju i razdoblju korištenja godišnjeg odmora mora obavijestiti pisanom odlukom.

Preostali dani godišnjeg odmora stoga se trebaju koristiti u skladu s pravilima o korištenju godišnjeg odmora i odgovarajućom odlukom poslodavca.

Nije dovoljno samo reći da ste bolesni

Važno je razlikovati bolest od službeno utvrđene privremene spriječenosti za rad.

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju FBiH, privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani liječnik medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi.

Dakle, činjenica da se radnik tijekom godišnjeg odmora osjeća loše sama po sebi ne znači da se određeni dani automatski prestaju računati kao godišnji odmor. Potrebno je da postoji uredno utvrđena privremena spriječenost za rad.

Radnik je također prema Zakonu o radu dužan najkasnije u roku od tri dana od nastupanja spriječenosti za rad pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

Što napraviti ako se razbolite na godišnjem?

Ako se bolest pojavi tijekom godišnjeg odmora, potrebno je javiti se liječniku kako bi se utvrdilo postoji li privremena spriječenost za rad te o tome u propisanom roku obavijestiti poslodavca.

Ako je bolovanje uredno utvrđeno, dani obuhvaćeni bolovanjem ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

To je važno i zato što se radnik prema Zakonu o radu ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu poslodavac može uskratiti to pravo osim u slučajevima koje zakon posebno uređuje.

U studiju Radio postaje Ljubuški ugostili smo Veroniku Pinjuh, ravnateljicu Turističke zajednice Grada Ljubuškog i Slobodana Tomića inicijatora Hercegovina Travel Festa, koji su predstavili program ovogodišnjeg, petog izdanja festivala.

Hercegovina Travel Fest i ove godine u Ljubuški donosi zanimljive putopisne priče, iskustva s različitih krajeva svijeta te goste iz svijeta sporta, putovanja, volontiranja i obiteljskih avantura.

Festival će biti otvoren u petak predavanjem Blanke Vlašić, jedne od najuspješnijih hrvatskih atletičarki, koja će govoriti o putovanjima kroz perspektivu vrhunskog sporta. Posjetitelji će imati priliku čuti i priču Marije Zorke Vasić o iskustvima u Americi i volontiranju u Africi.

Subotnji program donosi putničku obitelj Putoholičari, koja će govoriti o putovanjima s djecom, te putopisca Gorana Blaževića i njegovu priču o „usporenom putovanju“ – ideji da na putovanjima ne treba uvijek žuriti od jedne atrakcije do druge, nego zastati i doista doživjeti mjesto koje posjećujemo.

Poseban dio festivala namijenjen je najmlađima. U sklopu dječjeg natječaja učenici triju osnovnih škola iz Ljubuškog predstavit će svoje likovne radove na temu putovanja i snova, a najbolji radovi bit će nagrađeni. Dječja izložba bit će otvorena uoči početka festivalskog programa.

Posjetitelje očekuje i nagradna igra u kojoj, uz pokroviteljstvo Zračne luke Mostar, mogu osvojiti dvije avionske karte za europsku destinaciju po izboru. Tijekom festivala bit će dostupan i interaktivni kviz o Ljubuškom, pa će posjetitelji moći provjeriti koliko poznaju svoj grad.

O ovogodišnjem izdanju i onome što očekuje posjetitelje Veronika Pinjuh ravnateljica Turističke zajednice Grada Ljubuškog kazala je:

„Hercegovina Travel Fest iz godine u godinu raste i drago nam je što smo došli do njegovog petog izdanja. I ove godine pripremili smo zanimljiv program i goste koji dolaze iz različitih područja; od vrhunskog sporta i putovanja do volontiranja i obiteljskih avantura. Želja nam je da svatko pronađe nešto za sebe, ali i da kroz njihove priče dobijemo inspiraciju i možda se sami odvažimo na neko novo putovanje. Posebno nam je važno uključivanje naših najmlađih sugrađana. Kroz dječju izložbu i natječaj na temu putovanja i snova želimo ih potaknuti da upoznaju svijet, budu kreativni i da ga promatraju iz neke nove perspektive. Vjerujem da će i ovogodišnji Travel Fest biti mjesto lijepih susreta, inspirativnih priča i druženja.“

Naš drugi gost Slobodan Tomić u razgovoru se prisjetio početaka festivala i svoje uloge u njegovu pokretanju:

” Inicijator sam glavne ideje, uz podršku Turističke zajednice Grada Ljubuškog uspješno ovu priču zajedno gradimo već pet godina. Moglo bi se reći da sam spiritus movens cijele priče, odnosno kotač zamašnjak koji je sve ovo osmislio i pokrenuo. Posebno mi je drago što je festival zaživio i što ga ljudi očekuju. Svake godine nastojimo donijeti nove i zanimljive goste, različite priče i iskustva koja mogu proširiti perspektivu naših posjetitelja. Nije cilj samo govoriti o putovanjima i destinacijama, nego ljudima približiti različite načine života, iskustva i poglede na svijet te ih možda potaknuti da i sami krenu na neko novo putovanje.“

Hercegovina Travel Fest organizira Turistička zajednica Grada Ljubuškog uz partnere projekta: Zapadnohercegovačku županiju, Grad Ljubuški i Javnu ustanovu „Parkovi“ Ljubuški, uz podršku brojnih sponzora i partnera.

Ulaz na sva festivalska događanja u Kulturnom centru u Ljubuškom je besplatan, a organizatori pozivaju posjetitelje da dođu ranije zbog velikog interesa i ograničenog broja mjesta.

Čeka nas još jedno izdanje festivala posvećenog putovanjima, upoznavanju svijeta, novim iskustvima i pričama koje inspiriraju.

Radio Ljubuški