Četvrtak, 24 Rujan 2026 - Ljubuški Informativno, kulturno, sportski portal - Ljubuški u srcu

Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo i Federalni agromediteranski zavod Mostar pozivaju proizvođače meda na sudjelovanje u 13. manifestaciji „Dani meda u FBiH 2026.“

Manifestacija će biti održana u prostorijama Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo, na adresi Butmirska cesta 40, Ilidža, najkasnije do 13. studenoga 2026. godine.

Zainteresirani pčelari svoje uzorke meda trebaju dostaviti najkasnije do 9. listopada 2026. godine.

Za svaki prijavljeni uzorak potrebno je dostaviti:

• dvije staklene teglice meda od po 200 grama;
• uzorci će biti podvrgnuti fizikalno-kemijskim i peludnim analizama te senzornoj ocjeni.

Cijena ispitivanja iznosi 50 KM po uzorku, a uključuje navedene laboratorijske i senzorne analize.

Uzorci se mogu dostaviti u:

• Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, Butmirska cesta 40, Ilidža;
• Federalni agromediteranski zavod Mostar, Biskupa Čule 10

Dostava uzoraka moguća je tijekom radnog vremena, od 8:00 do 16:00 sati.

Pozivaju se svi zainteresirani proizvođači meda da pravodobno dostave svoje uzorke i sudjeluju u 13. manifestaciji „Dani meda u FBiH 2026.“.

Poveznica na poziv : https://faz.ba/wp-content/uploads/2026/09/DANI-MEDA-U-FBIH-2026.pdf

FAZ Mostar

Podsjetnik o dostavi dokumentacije za daljnje korištenje prava –

rok do 30.9.2026. godine

Podsjećamo sve korisnike prava na dodatak za treće i svako sljedeće dijete da rok za predaju dokumentacije za daljnje korištenje prava istječe 30. rujna 2026. godine (srijeda).

Molimo sve koji još nisu dostavili dokumentaciju da istu dostave do naznačenog roka kako ne bi bila obustavljena isplata prava.

Dokumentacija se predaje u nadležni Centar za socijalni rad.

1. potvrde o prebivalištu na istoj adresi za sve članove obitelji (MUP – CIPS),
2. potvrde o upisu, odnosno pohađanju osnovne škole na području Županije za svu djecu iz obitelji koja ostvaruje pravo na potporu za treće i sljedeće dijete u obitelji a koja su uzrasta za osnovnu školu,
3. dokaz da je dijete za koje se ostvaruje pravo na dodatak osigurano u Zavodu za zdravstveno osiguranje Županije Zapadnohercegovačke za dijete (potvrda od ZZO ŽZH).

ŽZH Ministarstvo zdravstva rada i socijalne politike

Dopredsjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke i ministrica financija Blagica Leko susrela se na Koćuši s članicama ljubuških mažoretkinja Plesnog kluba Paganini. Povod susreta bila je zahvala mažoretkinja na dosadašnjoj potpori koju imaju od strane Ministarstva financija ŽZH, kao i razgovor o nastavku suradnje i podršci njihovom radu u budućem razdoblju. Tijekom susreta razgovaralo se o aktivnostima Plesnog kluba Paganini, uspjesima ljubuških mažoretkinja te njihovom doprinosu promociji Ljubuškog i Županije Zapadnohercegovačke kroz brojne nastupe i natjecanja.

„Zaista smo prezadovoljni suradnjom s Ministarstvom financija ŽZH i ministricom Blagicom Leko. Ono što nam posebno znači jest činjenica da prepoznaju naš rad, trud i rezultate koje ostvarujemo. Ta nam je podrška od velike važnosti, bilo da je riječ o opremi, uniformama ili odlascima na natjecanja i nastupe. Kad bi nam i druge razine dale takvu podršku gdje bi nam bio kraj“, kazao je voditelj Plesnog kluba Paganini u sklopu kojeg djeluju ljubuške mažoretkinje Jozo Rimac.

Istaknuo je kako je Ministarstvo financija ŽZH u cijelosti financiralo nabavu novih uniformi u kojima će Ljubuške mažoretkinje prvi put nastupiti u subotu u Župi dubrovačkoj.

„Prošle godine Ministarstvo nam je pomoglo u nabavi čizmica, a ove godine osiguralo je sredstva za nove uniforme. To nam puno znači jer naši nastupi zahtijevaju kvalitetnu i adekvatnu opremu. Upravo zato smo danas željeli osobno zahvaliti ministrici Leko i Ministarstvu na svemu što čine za naše mažoretkinje i naš klub“, zaključio je Rimac.

Ministrica Leko izrazila je zadovoljstvo susretom te istaknula važnost podrške mladima, sportu i plesnoj umjetnosti, kao i spremnost za nastavak suradnje s Plesnim klubom Paganini.

Grad Ljubuški isplatio je jednokratne financijske potpore učenicima koji su ove školske godine krenuli u prve razrede osnovnih i srednjih škola.

Potpora u iznosu od 200 KM isplaćena je za 204 učenika prvih razreda osnovnih škola, dok je za 182 učenika prvih razreda srednjih škola isplaćeno po 300 KM, a ostvarili su je učenici koji pohađaju škole u Ljubuškom ili u drugim sredinama, a imaju prebivalište na području Grada Ljubuškog. Ukupan iznos isplaćenih potpora iznosi 95.400 KM.

Sredstva su uplaćena roditeljima/skrbnicima djece na njihove račune, čime je, nakon podjele bilježnica i osnovnog školskog pribora prvog dana nastave, realizirana još jedna mjera usmjerena na potporu obrazovanju i obiteljima s djecom kojom se nastoji olakšati troškove koji prate početak nove školske godine.

Pred početak nove sezone grijanja mnogi građani u Bosni i Hercegovini računaju troškove i važu opcije.

Pelet je ove sezone dostigao cijenu i do 900 KM po toni, cijene struje otežano se uspoređuju zbog različitih sustava i blok-tarifa diljem zemlje, dok toplotne pumpe nude visoku energetsku efikasnost, ali uz znatno veća početna ulaganja, pišu Nezavisne.com.

Šta se zapravo najviše isplati za kuću površine 100 kvadrata? Jedinstvenog i univerzalnog odgovora nema jer dvije kuće identične kvadrature mogu imati drastično različite račune.

Na konačnu potrošnju utječu izolacija, stolarija, klimatski uvjeti, željena temperatura, efikasnost kotla te navike ukućana.

Radi lakšeg i objektivnijeg uspoređivanja sustava pod istim uvjetima, stručnjaci kao model uzimaju kuću kojoj je tijekom sezone potrebno 12.000 kWh korisne toplotne energije, pri čemu dobro izolirana kuća može trošiti znatno manje, a stara i neizolirana znatno više.

Koliko ove zime košta grijanje na pelet?

Iako je pelet godinama slovio za idealan kompromis između komfora i cijene, ovogodišnje cijene ozbiljno mijenjaju računicu. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene kod proizvođača kreću se od oko 585 KM do 880 KM po toni, dok se kod maloprodajnih trgovaca penju na 733, 793, 830, 850 pa sve do 900 KM.

Za kuću iz modela koja potroši tri tone peleta, samo trošak nabave energenta iznosi:

• Po cijeni od 600 KM po toni – 1.800 KM
• Po cijeni od 750 KM po toni – 2.250 KM
• Po cijeni od 850 KM po toni – 2.550 KM

Ako su potrebne četiri tone, trošak raste na 2.400, 3.000 odnosno 3.400 KM. Uz samu cijenu peleta, u kalkulaciju valja uračunati servisiranje kotla, čišćenje, manju potrošnju struje za rad sustava te osiguranje prostora za skladištenje.

Jesu li drva i dalje najjeftinija opcija?

Drva ostaju duboko ukorijenjena jer veliki broj domaćinstava već posjeduje peći, kotlove i dimnjake. Ipak, univerzalnu računicu je teško izvesti.

Nije svejedno kupuje li se bukva ili hrast, prodaje li se ogrjev u prostornim ili punim kubnim metrima, je li iscjepan, dovezen i, što je najvažnije, kolika mu je vlažnost.

Suho drvo ima daleko veću energetsku vrijednost od vlažnog, a savremeni kotlovi iz iste količine izvlače znatno više topline nego stara ložišta.

Za domaćinstva koja već imaju riješenu infrastrukturu i povoljno dolaze do suhog drva, ova opcija ostaje cjenovno vrlo konkurentna, unatoč obvezi fizičkog rada oko unošenja, loženja i čišćenja pepela.

Kakva je situacija s električnom energijom i blok-tarifama?

Kod korištenja električnog kotla fizika je jasna, sav potrošeni kilovat-sat pretvara se u toplinu, pa bi modelskih 12.000 kWh topline zahtijevalo otprilike 12.000 kWh električne energije.

No, cijena struje u BiH nije jedinstvena:

• Republika Srpska: primjenjuju se blok-tarife (bijeli blok do 500 kWh, plavi od 501 do 1.500 kWh i crveni iznad 1.500 kWh), pri čemu se obračun vrši progresivno kroz razrede, a ne paušalno po najvišoj cijeni.
• Federacija BiH (Elektroprivreda BiH): blok-tarife za obračunski period od 30 dana dijele se na zeleni (do 350 kWh), plavi (351–1.000 kWh) i crveni blok (iznad 1.000 kWh).

Veliku ulogu igra i dvotarifno brojilo, gdje niža tarifa važi noću, radnim danima i subotom od 13 do 16 te od 22 do 7 sati, dok nedjeljom vrijedi cijeli dan.

• Elektroprivreda HZ HB: ovdje se ne primjenjuje isti sustav blokova, već se razlikuju tarifne grupe, viša i niža sezona te veće i manje dnevne tarife, uz cijene koje uključuju mrežarinu i snabdijevanje, ali ne i PDV te naknadu za obnovljive izvore.
• Brčko distrikt: prosječna cijena električne energije u univerzalnoj usluzi iznosi 23,07 feninga po kWh.

Prednosti toplinskih pumpi i inverter klima

Toplinska pumpa koristi električnu energiju primarno za premještanje topline iz okoline u objekt, pa iz jednog kWh struje može isporučiti nekoliko kWh toplinske energije.

Uz sezonski koeficijent učinka (SCOP), računica pokazuje da bi za istu količinu topline (12.000 kWh) potrošila znatno manje struje nego klasični električni kotao:

• Uz SCOP 3: oko 4.000 kWh struje
• Uz SCOP 3,5: oko 3.429 kWh struje
• Uz SCOP 4: oko 3.000 kWh struje

Ipak, toplinska pumpa nije uvijek najjeftinije rješenje bez obzira na uvjete. Njezina efikasnost ovisi o vanjskoj temperaturi, kvaliteti ugradnje i izolaciji objekta.

Najbolje rezultate daje u dobro izoliranim kućama s podnim grijanjem, dok u starim objektima s visokotemperaturnim radijatorima može trošiti znatno više. Uz to, početna investicija je znatno viša.

Kao cjenovno pristupačnija alternativa ističe se i inverter klima (koja funkcionira kao toplotna pumpa zrak-zrak). Ona može višestruko smanjiti potrošnju struje i ima manju početnu cijenu, no teže ravnomjerno zagrijava veće kuće s više odvojenih prostorija, pa je idealnija za manje objekte otvorenijeg tlocrta ili kao dopunski sustav.

Šta se na kraju više isplati?

Univerzalnog pobjednika nema. Domaćinstva koja već imaju kvalitetan kotao i povoljan ogrjev teško će opravdati brzi povrat investicije u novi skupi sustav.

S druge strane, gradnja ili obnova sustava u dobro izoliranoj kući daje odličnu polaznu točku za toplinsku pumpu.

Stručnjaci naglašavaju da prije svake velike investicije u novi uređaj valja razmisliti o ulaganju u termoizolaciju i stolariju. Smanjenjem toplinskih gubitaka objekta automatski se smanjuje potreba za energijom, neovisno o tome grijete li se na drva, pelet ili struju.

Prema sadašnjim pravilima, sat se mijenja posljednje nedjelje u ožujku i posljednje nedjelje u listopadu. Takav raspored vrijedi i u sljedećim godinama, dok se eventualno ne donese odluka o njegovoj promjeni.

U Župi Presvetog Srca Isusova u Studencima pokrenuta je inicijativa za obnovu tamburaškog društva i ponovno oživljavanje tamburaške tradicije koja je nekoć imala posebno mjesto u životu ove zajednice.

U Ljubuškom će se tijekom listopada 2026. godine održavati Škola gange, namijenjena svima koji žele upoznati, učiti i njegovati tradiciju gange.

Riječ je o 15. generaciji u domovini gange, a školu će voditi Jure Miloš, mag.

Predavanja će se održavati ponedjeljkom od 19 do 20:30 sati u Domu sv. Ante na Humcu, na adresi Trg sv. Ante 1, 88320 Ljubuški.

Prijave su obavezne, a rok za prijavu je 2. listopada 2026. godine. Kotizacija iznosi 50 KM, dok je za djecu sudjelovanje besplatno.

Zainteresirani se mogu prijaviti putem e-maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

ili na broj telefona 063 908 206.

Organizator škole je Udruga za čuvanje kulturne baštine i istobiti DAVORIJA Grude, a pokrovitelji su Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke te Skupština Županije Zapadnohercegovačke

.„Dođi, nauči, zapivaj!“ poručuju organizatori, pozivajući sve zainteresirane da se pridruže školi i sudjeluju u očuvanju tradicije gange.

Radio Ljubuški