HRT posvetio emisiju Ljubuškom: Obitelji se vraćaju iz Njemačke, mladi ostaju, a grad privlači i nove stanovnike [VIDEO]

U reportaži objavljenoj 10. studenoga prikazane su životne priče povratnika, razvoj gospodarstva i poljoprivrede te demografske mjere kojima Grad Ljubuški nastoji stvoriti bolje uvjete za život mladih obitelji. Emisija donosi priče ljudi koji su godinama živjeli u Njemačkoj, Hrvatskoj i drugim europskim državama, a zatim odlučili novi život započeti upravo u Ljubuškom. Neki su se vratili na obiteljsku djedovinu, drugi su pokrenuli vlastite poslove, a mnogi kao glavni razlog povratka ističu sigurnost, obitelj, mir i mogućnost odrastanja djece u sredini iz koje potječu.

 

 

Jedan od sugovornika HRT-a je Mario Primorac, poznatiji kao Maka, rođen u njemačkom Essenu, čiji su obiteljski korijeni u Radišićima kod Ljubuškog. Iako je odrastao u Njemačkoj, ističe kako je tijekom djetinjstva najviše volio dolaziti u rodni kraj svojih roditelja. Dok su druga djeca putovala Europom, on je, kaže, upoznavao Ljubuški i Radišiće.

„Uvijek sam nekako težio tom povratku i sanjao da ovdje osnujem obitelj i živim“, prisjeća se Mario. Mnogi su mu govorili da se nikada neće vratiti jer će ga život u Njemačkoj, posao i obiteljske obveze zadržati u inozemstvu. Ipak, želja za povratkom nije nestala. Posebno se prisjetio događaja iz djetinjstva kada je, tijekom jednog odlaska u Njemačku, izišao iz automobila i pokušao se vratiti baki i djedu u Radišiće jer nije želio napustiti Hercegovinu. Danas smatra da je njegova obitelj ostvarila ono o čemu je godinama sanjao.

 

 

U reportaži je predstavljena i obitelj Mandić koja je nakon godina provedenih u Njemačkoj odlučila vratiti se u Ljubuški. Supružnici su se vjenčali 2009. godine, nakon čega su otišli u Njemačku, gdje su zasnovali obitelj. Danas imaju troje djece, a povratak su, kako ističu, ponajprije odlučili ostvariti zbog njihova odrastanja. „Svugdje je lijepo, ali ovdje je stvarno raj na zemlji“, ističe Ivana Mandić majka troje djece. Objašnjava kako su željeli da njihova djeca odrastaju uz obitelj, u sigurnijem i mirnijem okruženju, uz vrijednosti koje su i sami ponijeli iz roditeljskog doma. Posebno je zadovoljna činjenicom da je nakon povratka u Ljubuški uspjela pronaći posao u svojoj struci, što joj tijekom boravka u Njemačkoj nije pošlo za rukom.

Danas radi kao učitelj odgojitelj u Dječjem vrtiću Ljubuški. Svojim iskustvom želi ohrabriti i druge obitelji koje razmišljaju o povratku.

 

 

O demografskim kretanjima i razvoju grada govorio je i gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić. Istaknuo je kako se posljednjih godina primjećuje povećan broj povratnika, osobito mladih obitelji. Prema njegovim riječima, Ljubuški je još 2020. godine kao dva važna razvojna prioriteta odredio demografiju i gospodarstvo. Gradonačelnik je naglasio važnost prometnog položaja Ljubuškog, blizine Republike Hrvatske i autoceste, ali i ulaganja domaćih poduzetnika koja stvaraju nova radna mjesta. Posebno je izdvojio mjere potpore obiteljima s djecom, subvencioniranje vrtića, pomoć učenicima i studentima te potporu mladim obiteljima pri rješavanju stambenog pitanja. Samo u ožujku 2026. godine Grad Ljubuški izdvojio je 296.000 KM za stambeno zbrinjavanje 36 mladih obitelji. Markotić je naveo i kako Grad ove godine mladim obiteljima koje kupuju stan ili grade obiteljsku kuću osigurava potporu do 10.000 KM.

 

 

U reportaži je poseban prostor posvećen predškolskom odgoju i obrazovanju. Prema riječima ravnateljice Dječjeg vrtića Ljubuški Ane Bubalo, broj djece u javnim vrtićima posljednjih se godina utrostručio. Trenutačno u trima objektima Dječjeg vrtića Ljubuški boravi više od 300 djece, dok približno toliko djece pohađa i privatne vrtiće. Grad nastoji povećavati kapacitete kako bi što više djece imalo mogućnost pohađanja vrtića prije polaska u osnovnu školu. HRT je posjetio i Dječji vrtić Ljubuški, gdje je prikazano kako se djecu od najranije dobi upoznaje s poviješću, kulturom i običajima rodnoga kraja. U vrtićkom jelovniku svoje mjesto imaju i tradicionalna hercegovačka jela poput raštike i pure.

 

 

Pozitivna iskustva s povratnicima bilježe i osnovne škole. Na području Ljubuškog djeluju tri matične osnovne škole s područnim odjelima, a nastavu pohađa nešto više od 1.500 učenika.

U emisiji je istaknuto kako je samo u Osnovnoj školi Ivane Brlić Mažuranić tijekom posljednjih godinu dana upisano 11 novih učenika koji su došli iz drugih sredina. Među povratničkim obiteljima nalaze se one koje su prethodno živjele u Njemačkoj, Hrvatskoj, Irskoj i Švicarskoj. Takvi primjeri pokazuju da povratak više nije samo želja pojedinaca, nego odluka koju ostvaruju i cijele obitelji s djecom školske dobi.

 

 

HRT je predstavio i obitelj Grgić koja je godinama živjela u Osijeku, a zatim odlučila preseliti se u Ljubuški. Njihova povezanost s Hercegovinom traje desetljećima, još od vremena kada je otac Vinka Grgića iz rodnog kraja otišao u Slavoniju. Nakon brojnih dolazaka tijekom godišnjih odmora, obitelj je odlučila trajno se nastaniti u Ljubuškom. Kao prednosti ističu prirodu, mirniji način života i bolje uvjete za odrastanje djece. U rodnom kraju odlučili su ulagati i u turizam, odnosno iznajmljivanje kuća za odmor. Ljubuški postaje sve prepoznatljiviji po maslinarstvu i vinarstvu

 

Osim povratničkih priča, emisija donosi i primjere razvoja poljoprivrede. Jedan od sugovornika, agronom Ivan Nižić koji se nakon studiranja i stručnih iskustava u inozemstvu vratio u Ljubuški, govori o velikom potencijalu ovoga kraja. Posebno ističe razvoj maslinarstva, vinogradarstva i proizvodnje tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda. Prema podacima iznesenima u emisiji, na području Ljubuškog nalazi se više od 200 hektara maslinika, a posljednjih godina bilježi se znatan rast zanimanja za ovu kulturu.

Spomenuta je i udruga „Plodovi zemlje“, koja okuplja više od 180 članova i radi na razvoju poljoprivrede te prepoznatljivosti ljubuškog ranog krumpira. Sugovornici ističu da Ljubuški raspolaže velikim površinama plodne zemlje, bogatim vodnim resursima i tradicijom navodnjavanja koja seže još u austrougarsko razdoblje. Upravo u poljoprivredi, turizmu i malom poduzetništvu vide dodatne mogućnosti za povratak mladih i stvaranje novih radnih mjesta.

 

 

 

U završnim porukama reportaže sugovornici naglašavaju kako Ljubuški nudi ono što mnogi ljudi nakon godina života u velikim europskim gradovima sve više cijene – sigurnost, blizinu obitelji, prirodu i osjećaj pripadnosti.

 

Uz Kravicu, rijeku Trebižat, kulturnu baštinu, blizinu Dalmacije i Međugorja te razvoj gospodarstva, grad nastoji stvoriti uvjete u kojima mladi neće morati odlaziti kako bi ostvarili svoje životne planove.

 

Reportaža Hrvatske radiotelevizije pokazuje Ljubuški kroz osobne priče ljudi koji su odlučili vratiti se ili doseliti, potvrđujući da ovaj hercegovački grad za mnoge više nije samo mjesto iz kojeg se odlazi, nego i mjesto u koje se dolazi graditi budućnost.