"Sveizam" - dvadeset i prva knjiga životnih zakonitosti svestranog književnika Ivana Bradvice

Abecedno poredane Bradvičine osmislice (ali i gnome, sentence, kozerije) vrlo su pregledne pa ih ovako ukoričene možemo shvatiti i svojevrsnim rječnikom (nerijetko posve novih) pojmova koji nam itekako zrelo mogu objasniti: odrastanje, međuljudske odnose, školovanje, vrednovanje osoba, vjeru, smisao, izbjegavanje neugodnih situacija i pojava u društvu… Dakle, čitajući sve ove definicije života mi zapravo odrastamo, učimo, postajemo strpljiviji, razboritiji, spoznajemo duhovno i svjetovno, donosimo ispravne odluke – upravo sve ono s čime veći dio današnjeg čovječanstva ima problema. Posebnim talentom, koji je rijetko viđen, Ivan vješto barata leksikom i jezičnim varijacijama tvoreći gotovo savršene gramatičke konstrukcije (kao nekada u građevinskom inženjerstvu) i naizgled nespojive sintagme pretvarajući ih u složenice koje pojašnjavaju naše ovozemaljsko postojanje i svrhu.

Zbirku „Sveizam“ možemo najkraće shvatiti i prevesti Ivanovim oružjem kao „sve o svemu“. I doista, svojom novom knjigom Ivan kao da je sabrao i p(r)opisao sve definicije iz svih svjetskih knjiga te nam ih podastro na uvid i vječnu uporabu. Tim neskromnim činom ostavlja trajno nasljeđe generacijama koje tek dolaze da bi se u svakom trenutku mogli znati nositi s nepredviđenim okolnostima i na vrijeme prosuditi što je najispravnije. A to je odlika najvećih humanista i dobrotvora koji ne skrivaju svoje mukotrpno stečene vještine i usvojena znanja. U današnje vrijeme ogromna je nestašica altruista kakav je Ivan Bradvica. U njegovoj osobnosti usađen je genom jednakosti, ljubavi, topline, pravde, poštenja, sebedarja, zajedništva i svih drugih pozitivnih i plemenitih obilježja jednog pragmatičara, erudita i misionara. U knjizi pred vama nema sentence, kozerije, aforizma pa i epigrama koji nisu primjenjivi na čovječanstvo u cjelini.

U Bradvičinom „svedjelu“ sve se suprotstavlja primitivizmu. Autor navedeno potkrepljuje sljedećim narativima: Život kao borilište sva umijeća za preživljavanje ište ; Supružnici u braku se poput spojenih posuda bore za svoj dio u drugome ; Čovjek se ne miri svojom umnom konačnošću ; Tko prihvaća unutarnje i vanjske granice je civiliziran ; Ideološki higijeničar uma je zaraženi ovisnik o tuđincu. Kako nam i sam autor kaže: Ključ za otvaranje osmislica je iskustvo. Ja bih dodao da uz iskustvo čitatelju treba i strpljenje ali i moć koncentracije. Stoga razmislimo o smislenicama u nastavku: Obilježje današnjice je smotuljak kratkoročnog interesa ; Kome se pamet svela na izgled kože i tijela, površnost ju je zaposjela ; Izvor razočarenja je oslanjanje na imaginarni štap ; Prije se išlo vani radi saznavanja, danas se ostaje unutra od opčinjavanja ; Umni skladištar ima problema s prašinom zaborava ; Usavršavanjem tehnologije sve više ljudi utječe na sve, sveizam se razvija ; U službi terora ima horora, apsurda, senzacija, malverzacija, provokacija ; Svako ustoličenje, ufoteljenje, stremljenje čeka uzemljenje i Vjera je blagost skrušenosti pred osobnom nemoći prema višem smislu.

I tako, nakon dodatnog spoznavanja svijeta oko sebe, čitajući ovu Bradvičinu knjigu jedino što mi preostaje je zaključiti, smisleno. Ivan nam je opet podario djelo globalnih razmjera koje bi u dogledno vrijeme trebalo prevesti barem na nekoliko stranih jezika pa da postane razumljivo i drugim kulturama i civilizacijama koje su (možda?) već daleko odmakle od prvotno postavljenog bitka ljudske rase. Prosvjetljenje je svima nužno! Za kraj ovog predgovora ostavljam vam za promišljanje Ivanov svevremenski poučak Do kraja svog života slavi život i nikog se ne boj te autobiografski pregled života unatrag izražen u stihu Imam zdravlje, djecu, unučad, hobi, lijepo je u staračkoj dobi. Za bolje sutra slijedimo Ivana Umooštritelja i Vidikoširitelja!

Dražen Jergović