Kruno Grgić ljubitelj životinja - Magarice na daju puno mlijeka, a litra košta 50 KM

Nakon što smo niz puta prošli kraj te oznake odlučismo svratiti i nakon nepunih 26 godina vidjeti Krunu Grgića ljubitelja životinja.

 Životinjska farma

 Zahvaljujući očuvanom novinarskom bloku kasnije utvrdismo da je to bilo u srpnju 1999. godine kada smo pod naslovom „Životinjska farma u Veljacima“ u Večernjem listu objavili reportažu. Podsjećanja radi  ovaj pasionirani ljubitelj životinja nakon svih ratno poratnih pretumbacija odlučio napustiti posao nastavnika povijesti i zemljopisa i posvetiti se držanju životinja. Bila je to prava životinjska farma. Ostaje zapisano da je prije 25,5 godina u Kruninu ataru bilo oko 1.500 jedinki različitih vrsta! Nismo brojali, ali to je bilo pravo životinjsko čudo, sve je u zabranu bilo skupa – psi, mačke, fazani, divlje patke i guske, prepelice… Nije bilo lako kroz sve to prolaziti. Jedino su bile zatvorene divlje svinje. Sjećamo se da nam je na upit – ima li neke zarade od posla kojim se bavi, Kruno odgovorio od prilike „da se može živjeti i ništa više“. Tada je lovcima prodavao fazane, divlje patke i guske, ali je rekao da živi od pčela, koje su mu jedine donosile siguran prihod.

Magarci bezbrižno jedu unatoč društvu drugih životinja

 Da je Kruno i dalje sklon životinja uz tablu pored puta, potvrdilo je njakanje magaraca u štali, glasanje pijetla i biserki (vrsta kokoši koje Hercegovci zovu viraunke), koje je očito uznemirio zvuk automobila. Privirili smo u nekadašnji zabran i na iznenađenje uz različite vrste peradi vidjeli svinje, male svinje za koje prilikom drugog dolaska reče da su vjetnamske svinje i da imaju jako zdravo meso. Na upit kako stvari stoje s magarećim mlijekom čiju prodaju je oglasio Kruno narodski kazano k'o s nokta, reče:

   „Da magarice daju puno mlijeka držale bi i' gazde“!

Vjetnamske svinje guske patke i koke na zajedničkom objedu

 Uz navedeno konstataciju Kruno obrazloži da do litre magarećeg mlijeka koje uobičajeno košta 50 KM, nije lako doći.

 „Magarice nisu mliječne, daju malo mlijeka. Ne možeš ti sada zbog cijene musti magaricu, a puletu (mlado od magarice), davati kravlje mlijeko. To ne može dok prestane dojiti mlado, magarica zasuši, tako da moraš balansirati, nešto musti, a nešto puletu ostaviti. Da se litra mlijeka dobije treba više dana, tako da cijena magarećeg mlijeka nije visoka“.

 Potražnja veća od ponude

Hercegovci za magareće mlijeko kažu da je prije svega dobro za liječenje bronhitisa i uopće dišnih smetnji. Kupuje se i daje ne samo maloj djeci nego i odraslima. Potražnja je veća od ponude, kad zatreba treba veza da se dobije neko pakiranje u manjim bocama od litra. Da upotreba magarećeg mlijeka nije novijeg datuma svjedoči još Hipokrat, dok se čuvana Kleopatra navodno kupala u magarećem mlijeku radi mekoće kože… 

U mlijeku magarica navodno se čuvala i čuvena Kleopatra

Na kraju kao i prije četvrt stoljeća Kruno opet reče  da se od svega što ima „može živjeti i ništa više“.  

Tekst i foto: D. Musa 

Nakon nastavničkog posla Kruno se posvetio uzgoju životinja