U Ljubuškom se bez odlaska na šalter može dobiti rodni list, ali i druge dokumente

Iza projekta stoje dr. Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar i stručnjak za javne politike, te Jasmin Muslimović, IT inženjer. Njihov cilj je jasan – pokazati da je digitalna administracija moguća, jednostavna i korisna za građane.

U razgovoru za Hercegovina.info, Hadžić govori o nastanku projekta, izazovima digitalne transformacije, političkoj volji, otporima u sustavu i planovima za naredne korake koji uključuju i digitalne građevinske dozvole.

Kako je došlo do ideje za pokretanje eMatice i drugih digitalnih sustava

Hadžić objašnjava kako je ideja rođena u kontekstu sve češćih rasprava o potrebi modernizacije javnog sektora. Dok su mnogi o digitalizaciji samo govorili, u Travniku je prije nekoliko godina prvi put pokrenuta praktična inicijativa za registraciju obrta u roku od 24 sata, bez taksi i bez dolaska u općinu.
Iskustvo iz Travnika kasnije je poslužilo kao temelj za razvoj rješenja koje je Ljubuški prepoznao i implementirao u cijelosti.

"Svjedoci smo svi da u BiH proces digitalizacije, govorim konkretno o javnom sektoru, je jedan dugotrajan proces koji nije do sada davao neke očekivane rezultate. U tom kontekstu prije nekoliko godina u Travniku se javila ideja da se pokrene digitalizacija registracije obrta za 24 sata bez dolaska u Općinu, te da se za to ne plaćaju takse. Travnik je tu bio pionir i oni su to proveli. U međuvremenu se javila ideja da se isti koncept implementira i u Ljubuškom. Ovdje nailazimo na progresivne načelnike i gradonačelnike. Tako smo imali nekoliko sastanaka s gradonačelnikom Vedranom Markotićem. Nakon provedenog DTCT razvila se i eMatica. To je inovativni model, preko kojeg možete online putem, bez obzira živjeli u Ljubuškom ili negdje drugdje, naručiti matične dokumente, na isti ih način platiti i dobiti na kućnu adresu. Ljubuški je tako postao prva sredina u BiH koja to ima. Travnik će biti druga od 11. studenog, dok će Općina Lopare biti treća sredina krajem mjeseca. Drago mi je da imamo takve gradonačelnike poput Vedrana Markotića koji je sa svojom administracijom prepoznao ovaj projekt i da to nije ništa zastrašujuće i komplicirano, već naprotiv vrlo jednostavno. Rješenja su tu, samo je potrebno malo volje."

Širenje sustava na cijelu Bosnu i Hercegovinu

Projekt nije zamišljen kao izolirani eksperiment, nego kao model koji se može proširiti na sve lokalne zajednice u zemlji. Hadžić pojašnjava da su već postignuti dogovori s ključnim institucijama i partnerima.

"Moram istaknuti da su ove dvije platforme koje su u vlasništvu mog kolege Jasmina i mene zaštićene i upisane kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Uspješno smo završili proces dogovaranja i pregovaranja sa Savezom općina i gradova Federacije BiH, a to udruženje okuplja 80 lokalnih zajednica. Dogovorili smo da nam taj Savez bude strateški partner. Oni će raditi zajedno s nama na uvođenju digitalnih rješenja kod svojih lokalnih zajednica. U tom kontekstu mogu reći da je i Grad Mostar pokazao veliki interes. Očekujemo 2026. godinu, godinom masovne digitalizacije barem u ovom segmentu. Nadam se iskreno istom i u entitetu RS, da će brojni krenuti po uzoru na Općinu Lopare."

Najavljeni novi projekti i digitalne usluge

Hadžić otkriva da će uskoro biti predstavljeni novi moduli koji dodatno šire mogućnosti digitalnog poslovanja između građana i uprave.

"Ono što mogu najaviti je da će u Travniku biti održana prezentacija sustava preko kojeg će se moći platiti sve takse i naknade, bez da idete na šaltere i kupujete markice."

Olakšavanje građanima i gospodarstvu

Digitalizacija, kaže Hadžić, nije samo tehnološka promjena nego i promjena mentaliteta – dokaz da se administrativni procesi mogu pojednostaviti ako postoji volja i vizija.

"To nam je bila i primarna intencija, da pokažemo kako je digitalizacija moguća. Mi godinama pričamo kako je to težak i kompliciran proces, a pokazalo se da to nije niti malo teško, potrebna je samo volja, kako bi se krenulo s uslugama i za građane i za gospodarstvo."

Najveće prepreke na putu digitalne transformacije

Govoreći o izazovima, Hadžić otvoreno ističe da su najveće prepreke dolazile iz samog sustava, gdje su se promjene doživljavale s nepovjerenjem.

"Mogu reći da je 99 posto to bio otpor unutar sustava. Odmah u startu se govori kako nešto ne može i kako je komplicirano i teško, a bez da se pogledalo rješenje. Od svega pravimo problem, a ne tražimo rješenje. No, kada ih krenete tražiti ona se mogu naći uvažavajući zakonske procedure."

Digitalne građevinske i urbanističke dozvole

Sljedeća velika faza odnosi se na digitalizaciju dozvola u građevinskom sektoru, što bi, prema Hadžiću, moglo revolucionarno promijeniti način poslovanja javne uprave.

"Naš plan je da do kraja godine imamo pet funkcionalnih modula koji će biti spremni za masovniju implementaciju, a već od siječnja krećemo intenzivno razvijati modul 'eDozvola plus' koji uključuje online zahtjeve za izdavanje građevinskih i urbanističkih dozvola. To će biti poprilično velik zalogaj, ali nešto što će u potpunosti olakšati život administraciji i građanima u BiH."

Projekt koji povezuje cijelu BiH

Hadžić naglašava da digitalizacija nadilazi političke i nacionalne razlike te pokazuje da su rješenja moguća kad postoji zajednički interes.

"Mogu reći da sam ohrabren dosadašnjim sastancima i voljom svih aktera u BiH. Ukoliko gledamo lokalne zajednice u kojima primarno živi i srpsko i hrvatsko i bošnjačko stanovništvo su pokazali jedinstvo i interes po ovom pitanju. Kod nositelja funkcija ovih lokalnih zajednica nisam prepoznao izostanak volje. Tu se ne gledaju ni nacionalne strane ni stranačke opcije, već samo olakšanje građanima. To me iskreno hrabri da će doći do pozitivnih promjena."

Zašto se administracija boji digitalizacije?

Jedan od razloga sporog napretka, prema Hadžiću, jest strah unutar institucija da bi digitalizacija mogla dovesti do gubitka radnih mjesta, iako praksa pokazuje suprotno.

"Nisu od početka upoznati s procesom i boje se da neće doći do gubitka i gašenja njihovih radnih mjesta i onda se pokušava zadržati status kvo. To su psihološke zamke i razmišljanja. No, pokazali smo u ovim općinama da nema gubitka radnih mjesta i potrebe da se administracija boji. Štoviše, ovo samo može i njima olakšati rad. Iskustva u ove četiri zajednice su vrlo pozitivna i nadam se da će se to uskoro prenijeti i na druge zajednice."

Digitalizacija kao alat protiv korupcije

Na pitanje može li digitalizacija smanjiti prostor za korupciju, Hadžić daje konkretan primjer iz prakse.

"Apsolutno da može. Mogu vam odmah reći na primjeru Travnika i stipendija. Sustav je napravljen automatski da pregleda dokumentaciju i broj bodova. Tu nije bilo doticaja ljudske ruke. Bilo je slučajeva gdje su neki roditelji zvali i molili za pola boda koje nedostaje njihovom djetetu, no odgovor je bio jasan. Sustav tako napravljen."

Digitalni popis i izbori – izazov političke volje

Na kraju razgovora Hadžić ističe da tehničke prepreke ne postoje, već isključivo političke.

"Tehnički je sve moguće, mi sami sebi pravimo ograničenja u glavi. U potpunosti je izvodljivo, no samo je pitanje političke volje je li se želi ići u to. No, zašto prvo ne bismo razmišljali o jednom procesu koji nam je dosta bitniji, a to je provođenje digitalnog popisa stanovništva."