Nakon 40 godina vratio se u Ljubuški i uređuje 8 km rimskog puta

Kako bi to potkrijepio, Miljenko je odveo novinare Večernjeg lista u središte rodnog Lipna, gdje se zatrpan zemljom zbog proširenja puta i parkirališta, nalazi rimski bunar.

– Od lovaca sam više očekivao, ali nisam ih otpisao – kaže nam na početku razgovora. -Vremena se mijenjaju, nekada se tu pojila stoka. Kako je stoke nestajalo, mještani su, proširujući put, došli na ideju da se bunar, rekao bih, konzervira. Izgled bunara vjerno je naslikao Mirko Raspudić, koji živi u Zagrebu, a ja sam ga reproducirao u prigodnom prospektu.

Zamisao nije loša jer se tako objekt čuva. Ako se promijene vremena, neće biti problem da se otkopa – priča gospodin Miljenko te pokazuje na kuću preko ceste u čijem se dvorištu također nalazio još jedan bunar koji su vlasnici otkrili tijekom radova.

Miljenko ima originalne ideje kada je riječ o trasi starog puta. Smatra da bi s vremenom, kada se sluga Božji Petar Barbarić proglasi blaženim, u što “duboko vjeruje”, mogao pretvoriti u hodočasničku stazu. Evo i zašto.

– Petar Barbarić je sigurno ovuda prolazio, njegova obitelj je starinom iz Blatnice kod Čitluka, odakle su se doselili u Šiljevište (području Ljubuškog op. a.). Sigurno je ovuda kao dječak i mladić prolazio jer su bile bliske rodbinske veze, a drugog puta nije bilo – objašnjava – za portal Večernjeg lista Miljenko pa prelazi na drugu, također zanimljivu temu:

“Rimski put, koji u naseljima kroz koja prolazi zovemo Popriki, posebice je zanimljiv sa stajališta protupožarne zaštite. Putevi kojima se služimo uglavnom su u smjeru jug – sjever, a ovo je put koji ide od istoka prema zapadu. Kao takav presijeca izolirano područje obraslo kraškom šumom, pa bi bio pravo rješenje za protupožarnu zaštitu. Ja sam ga dva, tri puta do sada čistio, pa je prohodan za pješake. Probio sam trasu, bio je posve zarastao, a spremam se ovoga ljeta očistiti ga u potpunosti. Nadam se da će nakon toga biti interesa da se održi u funkciji kao prolaz za nuždu.”

Naselje Lipno na krajnjem sjeveroistoku ljubuškog kraja prošle je godine preko Hamzića dobilo prometnicu s dva kolnička traka, a time i vezu Čitlukom i Širokim Brijegom. U skoroj budućnosti slijedi nastavak radova na uređenju puta prema Ljubuškom.

U cijeloj priči oko održavanja osam kilometara nekadašnjeg rimskog puta zanimljiv je i podatak kako je do toga došlo. Po struci pogonski inženjer Miljenko četrdeset je godina živio u Zagrebu.

– Radio sam u Končaru na projektiranju i tehnologiji alata. Nekada smo mi iz Končara u izradi alata bili najbolji u Europi, bez pretjerivanja – naglašava Miljenko pa otkriva razloge povratka:

“Razlozi su bili obiteljski, pet godina prije mirovine vratio sam se u rodni kraj. Pokušao sam roditelje smjestiti u Zagrebu, ali nije išlo, nisu se mogli naviknuti. Kako su pobolijevali, nije bilo druge nego vratiti se i tako je počelo. Za Popriki sam nekako i emotivno vezan, tim putem sam išao četiri godine u školu u Lipno, a zatim još četiri u Vitinu.”

Put mi je kao dječaku ostao u sjećanju. Bio je jako živ, prolazili su ljudi, naravno, pješice, sviđali se razni poslovi, gonilo se na konjima, mazgama, magarcima u mlinicu, ne samo iz Lipna nego i iz Brotnja, prenosi Vecernji.ba njegove riječi.

“Život je bio posve drugačiji od današnjeg pa se nadam da bi se uređenjem puta nešto od te nekadašnje živosti vratilo. Ne trebaju tu velika sredstva, bagerom bi trebalo na nekoliko mjesta očistiti kamenje, poravnati i to je to. Teren je ravan, Rimljani su bili poznati upravo po putevima bez velikih uzbrdica. Uz vatrogastvo i lovce, možda jednog dana i hodočasnike, može služiti i kao šetnica, staza za bicikliste… Neću žaliti truda da Popriki opet postane mjesto susreta ljudi” – zaključuje Miljenko.

Novinari Večenjeg lista i sami su se uvjerili da se na području Lipna živjelo barem prije nekoliko milenija.

U Arheološkom leksikonu BiH, tom tri – Ljubuški, Grude, Čapljina, Neum, Sarajevo – 1988. gradine i gomile spominju se na sedam mjesta, ima i srednjovjekovnih stećaka…, pa se nadati i u oživljavanje Miljenkova Poprikog puta.